A u Hrvatskoj, smije li kralj ući?

Preko na Tržišnom rešenju Slaviša Tasić je preveo lijep engleski citat:

Od tolikih istorijskih državničkih govora koji se citiraju, štampaju i preštampavaju, meni je najdraži ovaj isečak iz jednog govora Williama Pitta starijeg, britanskog premijera, iz 1763. U tih par rečenica stala je suština liberalne zapadne civilizacije i njenih ključnih institucija — ograničene vlade, vladavine prava i privatne svojine:

“Najsiromašniji čovek u svokoj kolibi može prkositi svoj sili britanske krune. Koliba može biti krhka; njen krov se može tresti; može vetar duvati kroz nju; oluja može ući, kiša može ući — ali Kralj Engleske ne može ući. Sva njegova vojna sila ne sme se usuditi da pređe prag urušenog utočišta!”

Meni je drag i onaj da je zrak u Engleskoj previše čist za ropstvo. Wikipedija nas detaljno izvještava o izvornom spominjanju u sudskoj presudi, a 1785. je to ovako sročio pjesnik:

Robovi ne mogu disati u Engleskoj, i ako njihova pluća
prime naš zrak, taj tren postaju slobodni;
Oni dotaknu naše tlo, i padaju njihovi okovi

Gledano iz zemlje u kojoj je kmetstvo ukinuto medu zadnjima, 1848, čini nam se da Engleska ima dugu i nedostižnu slobodarsku tradiciju. Dugu tradiciju borbe protiv samovolje vlastodržaca svakako ima. Nedostižnu? Kakav je zrak na našim obalama, udišu li ga robovi ili slobodni ljudi?

Možemo probati usporediti kakva je zaštita vlasništva u naše dvije zemlje. Ali pitanje je komplicirano. Ako je negdje tvoja kuća tvoj dvorac i nitko ti ga ne smije oduzeti, ali ti zato uzimaju 60% svega što iz dana u dan zaradiš, možeš li pjevati o slobodi? I je li slobodniji onaj kojemu od plaće uzimaju manje, ali kad god im se htjedne?

Suzimo razmatranje samo na nekretnine. Koliko su sigurne od izvlaštenja u Hrvatskoj a koliko u anglosaksonskim zemljama? Naime, i u ovim drugima je moguće čovjeku uzeti i srušiti njegov dom. Kralj može ući, ponekad i zbog sitnice kao što je gradnja trgovačkog centra ili golf terena. S obzirom da znamo da u obje zemlje postoji zakonska mogućnost, i znamo za pojedinačne primjere, možemo li nešto reći o ukupnom rezultatu?

Postoji barem jedna usporedba koja bi mogla poslužiti, a to je godišnje rangiranje zemalja koje radi jedan od američkih protržišnih instituta. U njihovim izvještajima Hrvatska je uvijek u zaštiti vlasničkih prava prilično loše rangirana. Engleska jako dobro. Bilo bi zanimljivo pogledati detaljno metodologiju, ali umjesto toga, hajd’mo radije u područje anegdotalnih dokaza.

Primjer 1

branimirova spoj

Zagreb, grad koji hrvatski Ustav definira kao Glavni Grad (članak 13), sa svojih skoro milijun stanovnika, proračunom od milijardu eura godišnje, i gradonačelnikom prvoklasnim “lokalnim šerifom”, desetljećima ne može riješiti problem tri kućice? Nego se cjenka i nateže, iako zakonska mogućnost za izvlaštenje postoji (tzv. “urbana komasacija”).

Primjer 2

Primosten
Pitoreskni primorski gradić. Na prvi pogled bismo mogli reći, pazi bezobraznika, koliko je ušao u put. Ali hej, asfalt je svjež, a kuća očito tamo već neko vrijeme. Ne možemo samo iz fotografije znati tko je ovdje u krivu. Možda su počeli praviti put prije nego su otkupili svo zemljište, a možda je ucrtan odavno a ovaj se raširio više nego je smio. Ipak, primjetimo da nisu jednostavno srušili kuću.

Primjer 3

kosnica1

Ovo je spoj Velike Gorice i Zagreba. Gradnju cesta u Hrvatskoj često blokiraju sporovi sa vlasnicima zemljišta, ponekad i godinama. Ne bi bilo problem jednostavno pregaziti privatno vlasništvo pa neka se vlasnik poslije žali kome hoće. Ipak, bageri ga zaobilaze.

***

Zbog svakog ovakvog primjera mi je toplo oko srca. U nas je teorijski moguće da kralj ulazi kako hoće, ali on to ne radi uvijek ni kada u zakonu piše da smije. Možda je i naš zrak previše čist?

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na A u Hrvatskoj, smije li kralj ući?

  1. Monopolizam napisao:

    Osim HRT-a kad odjaviš uređaj.

  2. Povratni ping: Jedan drukčiji pogled na Bosnu | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s