Minus i Rus, ko Amer i plus

Crno tržište kredita -- proizvod pretjerano niskih legalnih ograničenja

Čak je i grognarde među domaćim komentarijatom zatekao najnoviji potez ministra financija. Iako je ministar poznat po svojim moralizatorskim ispadima, više stvari ukazuje na to da bi ovaj put mogli postojati i drugi motivi.

Naime, najavljene su samo dvije, relativno male izmjene, obje su kaznene prirode (ograničavaju “samovolju banaka”), pojavljuju se bez jasnog povoda (u obliku rasta kamata ili nekog drugog tržišnog poremećaja) i donose se svega nekoliko mjeseci nakon što je relevantni zakon zadnji put mijenjan.

Zanimljivo. Pročitao sam sve komentare koje sam mogao naći i najuvjerljivijom mi se čini teorija da se zapravo radi o odmjerenom (može i jače!) zavrtanju ruke bankama kako bi ih se natjeralo da odustanu od stanovništva i više novca ulupaju u poduzeća. Ministar je više puta izjavljivao da privatni sektor premalo ulaže, privatni sektor se vadi da su kamate previsoke, narodna banka tvrdi da nije do njih jer štampaju ko blesavi, banke tvrde da nije ni do njih nego nema dobrih projekata… netko je morao jednom presjeći taj začarani krug vječnog izmotavanja.

Nedjeljni Komentar piše:

To je sasvim vjerodostojna teorija.

Zanima me kako bi to izgledalo s strane bankarskih pravila, kad bi banke kredite po tekućem računu pretvorile u potrošačke (npr. ako za “minuse” po tekućem računu ne moraju odvajati rezerve, onda bi im potrebe za rezervama nakon prevaranja tekućih u potrošačke kredite porasle). Ako bi im potrebe za rezervama porasle onda bi zapravo imale manje prostora za nove kredite.

Ovisno o tom detalju mislim da je vjerojatni razlog ili tjeranje banaka iz bunkera ili rasterećenje građana.

Nadam se da će netko negdje objasniti moguće rezultate s obzirom na pravila, jer nemam puno vremena da bih kopao po Web sajtu HNB-a🙂

Dok čekamo eksperte, ja ću ponuditi svoje amatersko mišljenje🙂 koje nije nagovor na kupnju ili prodaju dionica banaka.

Ako se dobro sjećam, okvirni krediti po tekućim računima (“minusi”) nisu po regulatornom tretmanu iznimni. I za njih postoje rezervacije, procjene rizika i sve ostalo kao i za druge kredite. Razlika između potrošačkog kredita i minusa je baš ono što bi svaki laik rekao da jest, prvi se dogovara sa nekim fiksnim rokom dospjeća, drugi ne, prvog treba svaki put ugovoriti, drugi stoji ugovoren, itd. Naravno da i regulatori i banke moraju ponešto drukčije tretirati svaki “proizvod”, ali ne drastično.

Moguće je, ali i zavaravajuće analizirati troškove i profitabilnost minusa u usporedbi s profitabilnošću drugih tipova kredita. Ako spomenuta teorija zavjere stoji, nije u tome stvar. Ministar ne misli kazniti banke time što će ih prebaciti sa profitabilnijih na manje profitabilne kredite (a u istom volumenu), već time što će im kresanjem jednog proizvoda smanjiti volumen plasmana stanovništvu.

Uostalom, potrošački kredit može biti jednako profitabilan ili čak profitabilniji, iako mu je kamata niža. Ministar to ne može pouzdano znati unaprijed. Njemu je zapravo za ostvarivanje namjere bilo svejedno na koju će se vrstu kredita okomiti, ali izbor ovih s najvećom kamatom mu je omogućio da potez lakše opravda moraliziranjem o lihvarima.

Jer, uobičajeno je mišljenje da su minusi za banke visokoprofitabilni i niskorizični, odnosno da su “tvornica novca”, a da je kamata po njima visoka zato da bi banke maksimalno iskoristile ljudsku nevolju.

To je moguće, ali postoji barem jedno alternativno objašnjenje.

Počnimo od pitanja zašto kamata na nenamjenski potrošački kredit može biti 9% dok je na minus zakonski maksimalnih 12%?

Odgovor je — ne može.

Radi se o optičkoj iluziji, kamata je zapravo ista.

Malo preciznije: i ovdje vrijedi zakon očuvanja rizika.

Zamislite ovakav slučaj: jedna banka daje kredite za kupnju automobila uz kamatnu stopu od 11,99%. Druga banka se odluči uključiti u kreditiranje automobila i ponuditi kamatu od 8,99%. E sad treba primjetiti ključnu stvar: iako obje banke nude “kredit za auto”, zapravo ga ne nude istim kupcima!

Banka koja nudi nižu kamatu će, ceteris paribus, biti dobrano selektivnija kod odobravanja kredita. Na visinu neke kamatne stope utječe ponuda i potražnja za novčanim sredstvima, troškovi operacija banke, ali posebno značajno ju određuje rizik nevraćanja kredita. I obrnuto, onda kada je kamata određena prvo, profil rizika koji će biti preuziman (profil ljudi kojima će kredit biti odobravan) je određen visinom kamate.

Skriveni skandal na kojem se ovdje neću zadržavati je to što je najviša dopuštena kamatna stopa u Hrvatskoj sramotno niska. O tome sam pisao kad je snižena sa 14% na 12% (Vidi: Efekti kontrole cijena kredita). Iz tog teksta:

Banka nikada ne može znati rizik na razini pojedinca, samo na razini skupine. Na primjer, ako banka iz dosadašnjeg iskustva zna da joj u nekoj skupini klijenata 10% kredita godišnje neće biti vraćeno, kolika kamatna stopa mora biti da bi se upustila u posao s tom skupinom? Recimo da želi povrat od 8%, što znači da na kraju godine želi na uloženih 100 dobiti natrag 108. Ako zna da će 10% morati otpisati, zna da može očekivati povrat glavnice u iznosu od 90. Do 108 fali 18. To znači da oni koji vraćaju kredite ne mogu plaćati kamatu od 8%, nego od 18/90 = 20%. Tek tako visoka stopa omogućuje banci povrat od 8%. Ako zakonski ograničimo kamatnu stopu na 12%, onda nitko u toj skupini neće dobiti kredit jer, ponavljam, banke ne znaju rizičnost pojedinaca, nego samo grupa. Primjetite i to da već relativno mala stopa nevraćenih kredita u skupini traži relativno visoku kamatnu stopu.

Uzevši sve to u obzir, jasno je da potrošački kredit sa kamatom od 9% jednostavno neće dobiti svi koji su imali minus po 12%. Također, niti danas minus po 12% ne mogu dobiti oni koji bi ga mogli imati da je maksimalna kamata 14%.

Sad se postavlja jedno zanimljivo pitanje. Ako banka u tom preslagivanju može odrediti gdje će odrezati, odnosno tko se po rizičnosti kvalificira za kredit od 9% a tko ne, zašto to ne radi i danas? Zašto sve nude minus po istoj kamatnoj stopi od 12%?

Vjerujem da je odgovor ovo: zato jer uz maksimalnu stopu banka može proizvodom/uslugom obuhvatiti veći broj ljudi.

Zašto onda sve kamatne stope, pa i one na stambene ili autokredite, nisu maksimalne? Zar to ne bi analogno omogućilo više plasmana u te kanale?

Bi. Međutim, potrošačke preference usmjeravaju konkurenciju među bankama na različito ponašanje kod minusa u odnosu na druge kredite. Recimo, kredit za automobil ću podići tamo gdje mi je najjeftiniji, što radi pritisak prema nuđenju nižih kamata. Ako ga moja banka nema u ponudi, ili mi ga neće dati, ništa zato, potražiti ću u drugoj.

S minusom je drukčije, osobnije. Banka koja nema u ponudi “minus” ili mi ga ne želi dati, je banka u kojoj sigurno neću držati svoj glavni račun, primati plaću, mirovinu, i slično. Minus je naime u 21. stoljeću moje ljudsko pravo i ako ga ne dobijem biti ću vrlo uzrujan.

Zbog toga jer je minus danas praktički obavezna usluga, banke ga posebno ne vole odbijati. Aplikantima koji im se čine “rizični preko 12%” (imajmo na umu da procjena rizika nije baš egzaktna znanost) će ga, naravno, morati odbiti. Nisu humanitarne institucije. Ali banka koja bi reklamirala “Kod nas je kamata na minus samo 8%!” bi se odrekla svih onih ni po čemu loših ljudi koji bi mogli biti njeni klijenti da ima stopu od 9%, 10%, 11% ili 12%.

Zbog toga banke koriste maksimalnu stopu. Međutim, u ovisnosti o rizičnosti variraju odobrene iznose i nude ponekad određene niže stope manje rizičnim komitentima, nekad zapakirano s nekim drugim uslugama, i slično.

Odnosno, iako konkurencija pritišće sve kamatne stope, pa i one na minus, prema dolje, banke zbog rizičnijih klijenata moraju zadržati i najvišu stopu, a za cjenovnu diskriminaciju se snalaze na malo obilaznije načine.

Primjetite da ne tvrdim da “minusi” nisu bankama profitabilan proizvod. Možda su ekstremno profitabilni, možda su tako-tako — nemam pojma. Ono što tvrdim je da lihvarstvo ne mora biti, i najvjerojatnije nije, pravi razlog zašto je na minus stopa maksimalna.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

37 odgovora na Minus i Rus, ko Amer i plus

  1. Kapitalac napisao:

    Dobro si to opisao. Glede rezervacija, one su obavezne i za “minuse”.
    Linić ima i još jedan problem u ovoj priči, javni dug. Možda priprema teren za podizanje poreza u budućnosti zbog otplate tog duga uz pomoć građana.
    Mislim da “tjeranje” banaka da plasiraju u poduzetništvo, nauštrb stanovništva, ne znači da će one to i činiti više nego što i sada ćine. Dakle one već i sada kreditiraju one za koje smatraju da vrijede rizika U konačnici, vjerojatnije će taj dio kapitala povući i smanjiti aktivu, jer to je i manji trošak rezervacija, a usput će smanjiti broj zaposlenih, pozatvarati dio poslovnica i novac će građanima biti teže dostupan (a kad krene inflacija, i bezvrijedan).

    • Simun napisao:

      Mislim da si u pravu. Kapital će prije potiho pobjeći van nego pristati financirati gradnju nekih novih Obrovaca za koje može pretpostaviti da će propasti. Ministar se uzalud trudi, ne može pobijediti.

    • strasilo napisao:

      baš sam htio reći…
      vrlo je naivno vjerovat da se ovime može potaknut neko kreditiranje poduzetništva, ako je to već stvarni razlog
      a dalje, na temelju čega se uopće može zaključit da kompanije u Hrvatskoj imaju premalo kredita?, pa svi pod milim Bogom su zaduženi do grla

  2. Mario Petrinovic napisao:

    Meni, kao laiku, minusi lice na kreditne kartice, s tom razlikom sto placa ne sjeda na kreditne kartice (ali one umjesto toga naplacuju 5% sa racuna sa kojima su povezane, plus normalno kamate).
    Na stranu to, ocito je da *veliki* minusi na tekucim racunima povecavaju konkurentnost banaka koje su ih uspjele uvesti. Drugim rijecima, nama se place isplacuju preko onih istih banaka preko kojih su se isplacivale i u komunizmu. Strane banke su kupile Zagrebacku, Privrednu, i druge banke, i na taj nacin usle na nase trziste. I sada vise nitko drugi ne moze uci.
    Ne znam koji je najveci dozvoljeni iznos minusa u EU-u, ali mi, ako zelimo manje kamate, a to znaci veci konkurenciju medu bankama, moramo dozvoliti i drugim bankama da udu na ovo trziste. Sa ovakvim velikim minusima po tekucim racunima, koji *vezu* klijente za odredene banke, to necemo uspjeti napraviti.

    • vedran2006 napisao:

      🙂
      pa pitaj se tko je ograničio ulazak konkurencije na tržište i tko štiti iste te banke kojima sad kao zavrče ruku. i tko je najveći pojedinačni dužnik tih banaka.

      DRŽAVA!!!

      Šimune jesi li se možda pitao da država pokušava poboljšati pregovaračku poziciju sebi kod zaduživanja a ne da brine za poduzeća?
      Pa poduzeća imaju kredite kod HBOR-a koji stoje neiskorišteni, nema projekata ni po povoljnim uvijetima.
      Konkurencija dolazi gdje je profitabilno i gdje nema ograničenja ulaska. Bankarstvo je kod nas profitabilno ali je pipa zatvorena.

      oni zavrču ruku sami sebi, ali Linić zna da je game over pa sad igra na zadnju kartu, populizam.

      • Simun napisao:

        Palo mi je na pamet ali ne drži mi vodu. Država će lovu dobit uvijek tako i tako, to nije upitno, a ovo mi se čini čudan potez ako je htio sniziti kamate…

        Pročitao danas još jednu teoriju u Lideru. Kaže kolumnist da možda ministar “radi predstečajnu nagodbu nad sobom”🙂, odnosno namjerno provocira jer želi otići (pa daje premijeru povode).

  3. troopa napisao:

    Odlican tekst. Evo pokusaj malog doprinosa. Imam (jos) dvije ideje kako bi mozda moglo doci do negativnih efekata.

    Prica povlaci pitanje racioniranja kredita. Naime, na nekoj razini ponude kredita u odnosu na rizik, banke ostvaruju maksimizaciju profita
    “Ali banka koja bi reklamirala “Kod nas je kamata na minus samo 8%!” bi se odrekla svih onih ni po čemu loših ljudi koji bi mogli biti njeni klijenti da ima stopu od 9%, 10%, 11% ili 12%.”
    Ne nužno. Ideja racioniranja (Stiglitz Weiss) kaze da ce u toj tocki banka biti spremna ponuditi odredjenu kolicinu po odredjenoj kamati, tako da nece biti spremni ponuditi drugim mogucim klijentima, cak ni po vecoj kamatnoj stopi jer to implicira smanjenje prinosa (ovo se gleda kao svojevrsni trzisni neuspjeh).
    No, kao sto ste naglasili, problem je cinjenica sto su kamatne stope ogranicene i u biti problem s ponudom kredita moze biti upravo cinjenica jer je ogranicena stopa niza od stope “racioniranja” i to predstavlja svojevrsni trosak za gospodarstvo. Cak i ako je i nije (ako je ista, jer nije manja ocito), Liniceva ideja nema smisla s razumom, jer je moguce da ce nakon ovakvih poteza doci do jos veceg racioniranja kredita i skupljanja ponude – obrnuto od onoga sto je zamislio. Poduzeca jeftinije kredite na racun ovoga mogu zaboraviti.
    Druga stvar je pitanje likvidnosti pojedinaca u Hrvatskoj. smanjenjem minusa na neki nacin se smanjuje neku vrstu “poluge” kojom gradjani mogu pomicati veca sredstva od onih koja bi imali od redovnih primanja. Smanjenje likvidnosti pojedinca u principu znaci smanjenje brzine obrtaja, tj mogucu dodatnu devastaciju svima omiljene agregatne potraznje.
    Na kraju sve ostaje na nadi da ce banke biti dovoljno inovativne da skuze kako zaobici ovakve kontrole.

    • Simun napisao:

      Hvala na doprinosu. Nisam nikad bio ljubitelj literature o “asimetričnim informacijama”🙂 ali svakako da kod kreditiranja ta asimetričnost postoji. Ne mogu komentirati koliko to utječe na što jer nisam čitao te radove.

      Što se tiče ove druge poante, bilo bi zanimljivo znati koliko ljudi zapravo ima taj famozni minus od 300%. Ja sam ga imao. Imaju li ga radnice u Konzumu? Distribucija visine minusa bi vjerojatno pokazala da ga većina ljudi ionako ima u iznosu od 50-150% plaće, a ovi koji imaju 300% su oni koji su bankama manje rizični, a manje su im rizični jer su boljestojeći, pa je ministrov cilj pomaganja sirotinji opet promašen.

  4. vedran2006 napisao:

    činjenica je da je sustav u neravnoteži i da građani trpe više cijene nego je to realno moguće, glavni problem je što je potražnja veća od ponude, pa je cijena viša. točka.
    bilo kakav pokušaj da se zabranom riješi problem imati će nepredvidljivo štetne posljedice za sve.

    iz toga slijedi da je potez populistički jer svatko tko je zabrinut za kvalitetu i cijenu usluge koju dobivaju građani, razmišljao bi o povećanju ponude i liberalizaciji. nevažno jel se radi o bankarstvu ili kojoj god drugoj grani. na taj način bi se smanjila cijena.

    da je to istina možete provjeriti po tome što su cijene minusa trnutno na maksimalnoj kamatnoj stopi koju je odobrio hnb. bile su i više prije nego je smanjena maksimalna stopa.
    na kojem to slobodnom tržištu je cijena na zakonski odobrenom maksimumu i čemu uopće služi zakonski maksimum?

    što su liberalizirali taxi usluge zg, pa jednostavno su mogli staviti maksimalnu cijenu i to je to?
    jel,znamo ima i druga strana ponuda usluga koju nemogu zakonski povećati.

    • Mario Petrinovic napisao:

      Pa ne znam da li si citao i razumio sto sam napisao. NITKO nece uci na ovo trziste sve dokle su gradani VEZANI minusima koje ne mogu otplatiti. Kako bi netko NOVI usao na ovo trziste, ti minusi se MORAJU smanjiti, zato da gradani vise NE BUDU vezani uz te banke koje su ih na sebe vezale dok su to mogle. Linic ZELI uvesti vise konkurencije, bas zbog toga sto ulazimo u trzisne uvjete, i to je jedini nacin da to i postigne. Banke koje vec postoje na nasem trzistu su u nepravednoj prednosti, jer su usle na trziste rano, vjerojatno damperski podrzavane od svojih drzava.
      Drugim rijecima, Linic radi dobro, radi na vecoj konkurentnosti, radi u NASU KORIST. To trziste koje ti zagovaras, NEMA SMISLA ako nije u nasu korist. Zapadnjaci podrzavaju trziste, NE zato jer je to u korist bogatih, vec zato jer je to u koristi BIRACA. BIRACI BIRAJU ono sto njima KORISTI, nisu vjerski fanatici, nisu fanatici nekakvog imaginarnog liberalizma, samo se brinu o svojoj koristi. Kada liberalizam ne bi bio dobar ZA LJUDE, prvi bih ga napustio. Drugim rijecima, i podrzavam liberalizam bas ZATO jer je DOBAR za ljude. Zato jer je to NAJBOLJI sistem ZA LJUDE. Najuspjesniji ZA LJUDE. Najbolji ZA MENE.

      • vedran2006 napisao:

        Mario, moraš razumjeti kako tržište funkcionira. trebu uklanjati prepreke a ne praviti nove.
        ovo što linić radi defakto štiti ove postojeće banke. jel bi ti ušao na tržište na kojem sutra država može upravljati tvojom imovinom u predizborne svrhe?
        nitko nikog nije vezao, u EU ti možeš prebaciti svoj kredit ili minus u bilo koju banku pop izboru (uz određenu nakandu ako si potpisao takav ugovor, inače bez naknade).

        i kod nas to ljudi mogu napraviti ako žele, ali koja je svrha kad sve banke imaju iste cijene???
        bilo je pokušaja ulaska na naše tržište, ali hnb odbija, pogledajte po kojim cijenama su preuzete manje banke u rh pa će vam biti jasno da ovo što vi govorite nema smisla.
        pogledajte cijene najvećih banaka u tijeku ove krize na burzi. jedna mogućnost da kao banka uđete na rh tržište je da kupite drugu banku.

        e sad ulaskom u EU se poprilično toga mijenja i budite uvjereni uvijeti na tržištu će se naglo mijenjati ulaskom na takovo ogromno tržište. ponajviše za kvalitetne klijente koji će moći tražiti bolju i jeftiniju uslugu.
        ovo s minusima nije toliko ključno, pokazuje više kako naš ministar totalitaristički razmišlja on zna najbolje što je dobro za tebe i za mene i za svakog od nas. a i za sebe, pogotovo za sebe.

        • Mario Petrinovic napisao:

          Po meni, tu se radi o dva kljucna elementa (povezana), koja si i sam natuknuo:
          1) promjenjeni trzisni odnosi ulaskom u EU (ili bilo cime drugime, recimo buducom nemogucnoscu zaduzivanja)
          2) s time povezan vremenski tjesnac
          Ja ne vidim drugog rjesenja. Rjesenje koje ti nudis (ne raditi nista) ne vodi nikamo. Nama trebaju nize kamate, nama treba veca konkurencija medu bankama, nama trebaju nove banke, na ovoj ili onaj nacin. To je za nas ultimativno (znaci, kljucno), sve se vrti oko kamata.

          • vedran2006 napisao:

            pa nije baš tako.
            Ne razumiješ što određuje cijenu ili visinu kamatne stope, to je rizik.

            imaš jedan drugi sistemski problem, a to je država. svi koji posluju u rh su izloženi tom sistemskom riziku, a to je bankrot ili još gore politički rizik (sindrom argentina ili grčka).
            E sad razmisli, tko će hrvatskoj kompaniji dati kredit nakon što je vidio kako se proveo u grčkoj ili argentini? a onda još vidi kako se ponaša linić i zaključi prerizično, ne želim to raditi ispod 10% kamate.

            što hrvatske tvrtke mogu ponuditi kao kolateral kao sredstvo smanjenja rizika? ništa ili vrlo malo?

            itd.itd. dakle banke nisu problem, problem je država, naravno najbolji način da skreneš pažnju sa sebe je da ju prebaciš na drugoga, a banke su usual suspect.

            • Mario Petrinovic napisao:

              Tu se uopce ne radi o hrvatskim tvrtkama. Hrvatske tvrtke su kaput, ja ne znam da li je ijedna jos ostala (mozda Koncar), a i ta koja je ostala nije rizicna, samim time sto je do sada opstala. Problem su upravo strane investicije. Tu nitko nece htjeti doci, nitko nece htjeti prodavati robu, ili pak bilo sto drugo, dok se ne stabilizira bankarski sektor. Jednostavna stvar, u nasoj drzavi mi nemamo dobar bankarski sektor, kamate su prevelike. To je jedan od osnovnih problema, i taj problem se treba rijesiti, a linicev potez je rjesenje tog problema.

    • Simun napisao:

      povećanju ponude i liberalizaciji. nevažno jel se radi o bankarstvu ili kojoj god drugoj grani. na taj način bi se smanjila cijena.

      da je to istina možete provjeriti po tome što su cijene minusa trnutno na maksimalnoj kamatnoj stopi koju je odobrio hnb. bile su i više prije nego je smanjena maksimalna stopa.
      na kojem to slobodnom tržištu je cijena na zakonski odobrenom maksimumu i čemu uopće služi zakonski maksimum?

      Cijena autokredita nije na zakonskom maksimumu, je li tako? Ako je cijena minusa maksimalna jer nema dovoljno konkurencije, onda zašto ne bi bila i cijena drugih kredita? Slažem se da treba još konkurencije — ja sam bio i protiv toga da Novoj ljubljanskoj banci zabranjuju rad — ali za visinu kamatne stope na minus je potrebno drugo objašnjenje.

      • vedran2006 napisao:

        to neznamo, osim potražnje imamo i ponudu. očito je potražnja za minusom dosta veća nego potražnja za autokreditima a i rizik na autokredite je manji (imaš kolateral – auto).

        tako da ako bi autokrediti dogurali do 12% vjerojatno bi to značilo ukidanje prilične količine minusa od strane banaka jer se ne bi isplatilo raditi tako rizično..,

        meni se to čini potpuno jasno, neznam.

        • Simun napisao:

          osim potražnje imamo i ponudu. očito je potražnja za minusom dosta veća nego potražnja za autokreditima

          Ali ponuda novca (kredita) koju banke imaju nije “iscrpljena”, odnosno kamata na minus nije visoka zato jer je potražnja toliko velika da banke nemaju više novca pa moraju dići “cijenu”.

          a i rizik na autokredite je manji (imaš kolateral – auto).

          To da. Upravo je to moja poanta, da je kamata na kredit visoka zbog rizika, a ne zbog eksploatacije.

          • vedran2006 napisao:

            nisam siguran za ovo prvo. uz taj rizik je možda iscrpljena.
            ovisi o strukturi pasive i izvora koje imaš.
            recimo krajnji slučaj prikupljaš avista depozite po 0.25% i plasiraš u minuse po 12%, čini se odličan posao, ali ne ide to tako. Upravljanje takvim portfeljom zahtjeva dodatna sredstva, kreditne linije u slučaju nelikvidnosti itd. to sve diže troškove. da ne kažem da niti jedan regulator ne bi odobrio takvo poslovanje, abankarstvo je silno regulirana industrija sa ogromnim regulatorni overheadom.

            imaju tu i druge stvari, postoje mogućnosti zarade uz minimalan rizik, recimo neka vrsta risk free ulaganja. npr trezorski zapisi. potpuno likvidna imovina uz pristojan prinos danas. dakle financiranje države je vrlo unosno trenutno i zapravo država kroz povlačenje silne likvidnosti iz banaka zapravo diže cijenu privatnom sektoru.

            Rješenje naravno nije u smanjivanju minusa iako se to nekom tako čini, rješenje je u uklanjanje prepreka da konkurencija profunkcionira, plus da država prestane stvarati ogroman pritisak na rizik zemlje koji svima šteti jer diže trošak zaduživanja svih pa tako i banaka.

            meni se čini da bi kamata na minus s obzirom na rizik trebala biti puno veća u danim uvjetima. i to mi je zaključak potražnja premašuje ponudu uz trenutni rizik i alternativna ulaganja.

            • vedran2006 napisao:

              naravno treba razumjeti da su banke tu radi profita, a ne da služe kao kasica prasica.
              to je minimum realnosti, koju naravno u svakodnevnoj diskusiji a posebno u političkim nastupima zaboravljamo. političari često kažu banke moraju ovo ono. banke naravno žele biti društveno korisne zbog svog PR-a, ali ne na način da štete svojim vlasnicima ili nedaj bože da im stvaraju gubitke. ako politički pritisak bude prevelik možeš biti siguran da vlasnici to neće gledati skrštenih ruku. niti Linić ima stisak da njih stisne.

              Sve je to igrokaz čini mi se, možda čak i banke žele smanjiti minuse ili su već krenule u takve akcije pa je ovo poltički spin. nije isključeno.

  5. Mario Petrinovic napisao:

    Mozda bih tu trebao dodati jos dvije stvari.
    Naime, to rjesenje NIJE rjesenje socijalistickog tipa. Upravo to rjesenje RACUNA na trziste, racuna da ce trziste PRORADITI, da ce trzisni mehanizmi proraditi, i usmjereno je bas na to.
    Druga stvar koju bih htio dodati je da to rjesenje meni bas i “mirisi” na Zapad. Mene uopce ne bi cudilo da su mu to rjesenje sugerirali iz EU-a, sa Zapada. Linic, kao stara komunjara, uopce ne razmislja na taj nacin, da u svoje razmisljanje ukomponira trzsine mehanizme.
    Mozda i trece, da postoji ikakav prijepor sa EU-om oko toga, vec bi to netko spomenuo. Ali to ne spominje nitko iz oporbe, nitko iz udruge banaka, ma apsolutno nitko. Dapace, bas upravo takvo rjesenje bi definitivno predlozio EU, za nasu situaciju, i za nas problem, kako bi napokon STABILIZIRALI to bankarstvo kod nas. To je najbolji i najbrzi put do toga, dapace, bas te strane banke koje su bile usle na nase trziste su i RACUNALE da ce na taj nacin (visokim minusima) porobiti ovo trziste, da ce tom TRZISTE staviti okove. To TRZISTE treba *osloboditi*.

  6. Mario Petrinovic napisao:

    Ma, trebao bih jos i ovo.
    Naime, tu vidim hrpu naivnih klinaca, koji u liberalnoj ekonomiji vide velike novce, naprosto su, u ovoj nasoj bijedi, zasljepljeni tim bogatstvom, i imaju nekakvu ideju da i oni hoce biti bogati, i vide liberalni kapitalizam kao njihovu bogom danu priliku za bogatstvo, i tko god kaze nesto protiv bogatasa, oni to ne razumiju, jer je to bogatstvo njima sve, to je njihov razlog zasto se oni za to zalazu, njihovi snovi o njihovom buducem bogatstvu.
    Liberalni kapitalizam uopce nije to, i bogatasi su tek uzgredni produkt toga sistema. Liberalni kapitalizam je nacin da se pomocu trzisnih mehanizma omoguce najkvalitetniji proizvodi po najmanjoj mogucoj cijeni, a teorija je da onda to pospjesuje proizvodnju i napredak, te da je ona drzava koja to nudi (unutar svojih granica) naprednija (u odnosu na druge drzave).
    Znaci, cilj je stanovnistvu ponuditi najvise, najvecu kvalitetu, po najmanjoj cijeni, i ako ekonomija to ne nudi, onda tu nesto ne stima, tu nesto ne valja, i to treba mijenjati, tj. poboljsati.
    Znaci, nije cilj naivnom Hrvatu (ili pak nekom drugom balkancu) omoguciti basnoslovno bogacenje, i nisu svi bogatasi (ili wannabe bogatasi) braca, koji “razumiju jedni druge”, te se zalazu za medusobnu korist, da oni iskoristavanju “nize oblike zivota”. Cilj je napredak koji se vidi po tome sto za najmanje novaca ti bogatasi omogucuju najvecu kvalitetu. Ako to bogatas nije u stanju, onda takav bogatas nikome niti ne treba, i treba ga nabiti na kolac, a ne da svima nama jos svojim bogatstvom zagorcava zivot.

    • vedran2006 napisao:

      ti se boriš sa svojom socijalističkom indoktrinacijom i očitim pozitivnim elementima slobodnog tržišta, pa s ene možeš odlučiti. imaš nekoliko protržišnih postova i onda jedan anti. zanimljivo je pratiti taj tvoj unutarnji sukob i jasno mi je kako se osjećaš. nije lako nakon tita i pionira shvatiti kako je stvarni svijet ipak puno kompleksniji ali su i mogućnosti daleko veće. naravno kad izgubiš u toj globalnoj utakmici onda jasno kriviš suca i pravila a ne sebe.

      slobodno tržište znači da dvije strane slobodno dogovaraju transakcije i sve uvijete.
      ogranićavanje ili uplitanje od strane države nikako nije element oslobađanja tržišta. neznam gdje ti to vidiš.

      • Mario Petrinovic napisao:

        Ukoliko omogucis drugima ulazak na trziste, tada oslobadas trzisne mehanizme koji putem vece konkurencije donose manje kamate. Trziste jedino ima smisla ukoliko omogucuje nize cijene i visu kvalitetu. To je bit trzista. Dakle, ja ne znam gdje si se ti pogubio.

        • vedran2006 napisao:

          a to radiš tako da zabraniš …. smanjiš …
          kako misliš tržište pa probaj otvoriti banku pa ćeš vidjeti koja su ograničenja, dakle slobodno tržište tu ne postoji. postoji relativan nivo konkurencije koji je možda ok u nekom stabilnom tržištu, ali mi smo imali ogromnu ekspanziju a tržište zatvoreno za nove igrače. hm?

          nije to nužno loše, bankarstvo je vrlo specifična industrija tako da je teško očekivati slobodno tržište gdje imamo službenu valutu (monopol).
          u takvom okruženju su krize vrlo česte i opasno je osloboditi sve tržišne mehanizme u takvom okruženju. zato se ciklički financijske krize i događaju. ali to je druga priča.

          • Mario Petrinovic napisao:

            Eto, ja navijan za vise trzista, a ti obrnuto, i onda pises kako ja gazim po trzistu, a ti si liberal.
            Mi imamo dva velika igraca u bankarskom sektoru. Japan recimo ima po cetri tvornice od svega. I s razlogom. Cetri je dobra brojka. Kada Microsoft nabubri, postoji zakon koji ga prisiljava da ga se podijeli na vise firmi. U jednoj liberalnoj Americi.
            Tako sam i ja naveo razloge zasto je to sto Linic radi dobro. Biti ce manje kamate. Ja ne vidim zasto bi status quo bio bolji. Pogotovo zato jer nije dovoljno trzisan, ne omogucuje ono sto bi trebalo omoguciti bankarsko trziste, najnize kamate.
            A razlozi kalkuliranih kriza nisu zbog trzisnih mehanizama, vec su politicke naravi. Sve te financijske krize u zadnje vrijeme (a najbolje to mozes vidjeti upravo iz primjera Hrvatske) potjerale su nekapitalisticke drzave u zapadni tor. S druge strane su omogucile i ekspanziju Amerike na valu informaticke revolucije. Povecanom potrosnjom u vrijeme dok je Amerika mogla iskoristiti tu potrosnju imajuci prakticki monopol na informaticke tehnologije, je omogucilo ekspanziju Amerike od Hladnog rata na ovamo.

            • vedran2006 napisao:

              ??
              japan 127 miliona stanovnika, Hrvatska 4.5 miliona stanovnika. o čemu ti?
              japan 35.000$ per capita GDP, hrvatska 14.000$

              inače prouči slučaj Standard Oil-a da ti neke stvari budu jasnije. ajmo završiti ovu raspravu.pozdrav

              • Mario Petrinovic napisao:

                Govorim da je cetri kompanije dobar broj za konkurenciju. Pa to bar nije tesko za shvatiti. Da, Japan ima 127 milijuna stanovnika (a zemaljska kugla 7 milijardi), ali Honda, Kawasaki, Yamaha i Suzuki uspijevaju drmati svjetskim trzistem motocikala (i tako tih *malih* 127 milijuna drzi u saci *velikih* 7 milijardi), i upravo *to* Japanu daje 35.000$ per capita. Da Japan ima samo dvije tvornice motocikala, one medusobno ne bi stvorile dovoljno konkurentno okruzenje, i Japan bi stao na 14.000$ per capita. O tome ja govorim, i to ne bi trebalo biti tesko za shvatiti..

                • vedran2006 napisao:

                  u rh ima preko 30 banaka pa gdje je onda problem?
                  po vašoj teoriji imamo previše konkurencije?
                  Standard Oil – školski primjer kako to što pričaš nema veze s ničim, apsolutno neutemeljena teorija.

                  • Mario Petrinovic napisao:

                    Nemam pojma sto je to Standard Oil, a problem je u tome sto banke koje vec imaju klijente su u prednosti prema onima koje nemaju, iz prostog razloga jer je po ovom modelu nemoguce da ti klijenti promijene banke, iz prostog razloga jer ne mogu izaci iz minusa. Zbog toga su dvije najvece banke iz proslog sistema, Privredna i Zagrebacka, ujedno i dvije najvece banke u ovom sistemu, i to bez obzira kakva je kvaliteta njihovog poslovanja. Tu vise trziste *ne* igra nikakvu ulogu, vec *jedina* stvar koja tu igra ulogu je cinjenica da te banke drze vecinu klijenata, koji se, kao sto sam bio rekao, *ne* mogu prebaciti nekome drugome, bez obzira na kvalitetu usluge, na neki normalni nacin. Prebacivanje drugoj banci moze se dogoditi tek u nekim zbilja drasticnim slucajevima i okolnostima. I zbilja ne znam zasto bi Hrvatska drzava podrzavala taj sistem. Ne postoji Hrvatska zbog tih banaka, vec te banke postoje zbog Hrvatske.

    • Mario Petrinovic napisao:

      E, k vragu, znao sam da cu gubiti vrijeme bez veze.
      Vidimo da je Standard Oil bio neshvacen. Bio je optuzen da svojom velicinom ostecuje kupce/klijente. Libertarijanci su pokazali da to nije bilo tocno. U slucaju banaka u Hrvatskoj, to *jest* tocno.
      Sa tog linka vrlo jasno se i moze vidjeti sto je bitno u trzisnoj ekonomiji. Bitno je to, ne da je bogatasima sto bolje, vec da je *kupcima* (biracima) sto bolje. Onaj tko ostecuje kupce, taj gori na lomaci. Onaj pak tko *pogoduje* kupcima, taj moze ici dalje. Kupci (biraci) su ti kojima se treba pogodovati, i oni su ti koji odlucuju tko ide dalje, a tko nejde. Oni su standard prema kome se sve mjeri (a ne da su standard snovi naivnog balkanca o bogatstvu), i njihova dobrobit je jedino mjerilo u cijeloj prici. Onaj tko njima ne radi dobro, njima niti ne treba.

  7. Povratni ping: Dugi marš u djelomično ropstvo i natrag u djelomičnu slobodu: što domaći populizam jest i što nije, te trebamo li se bojati uspona Laburista | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s