Odlučnost i uspjeh

Povijest svakog dugovječnog kraljevstva ili carstva (egipatskog, rimskog, kineskog…) sadrži jedan zanimljiv uzorak. Jedan za drugim se redaju vladari, a svaki spada u jedan od dva osnovna tipa: “odlučni i jaki”, za vrijeme kojeg se kraljevstvo širi i napreduje, te “neodlučni i slabi”, za vrijeme kojeg vladaju unutarnje razmirice, a kraljevstvo slabi.

No, imamo li za sve te aktere stvarno vjerodostojne podatke o karakternim osobinama, ili se radi o naknadnoj racionalizaciji njihovih uspjeha i neuspjeha? Ovo drugo. Vlastodršcima pod kojima je kraljevstvo raslo pripisuju se kasnije pozitivne osobne kvalitete, a onima kojima je išlo loše negativne.

Upravo sam pročitao članak (još jednog) domaćeg ekonomista intervencionista koji pod naslovom “Odluke se moraju donositi” hvali ovu Vladu za odlučnost u odnosu na predhodnu, pri čemu nalazi prilično jadno opravdanje za to, ravno iz post-hoc literature o odlučnim i jakim kraljevima:

Cilj Komisije bio je okupiti ekonomske teoretičare i praktičare koji znanjem i iskustvom mogu definirati najvažnije „sastojke“ ekonomskih strategija 13 zemalja, koje su preko 25 godina ostvarivale stabilne godišnje stope rasta gospodarstva veće od 7% (…)

U tom kontekstu autori publikacije već u uvodu ističu kako su nositelji politika u svim analiziranim zemljama imali tri zajednička obilježja: sposobnost, kredibilitet i predanost te napominju da je za postizanje održivog i stabilnog ekonomskog rasta potrebno snažno političko vodstvo (…)

Kako napominju, iskustvo pokazuje da je uspjeh svih reformi i politika neizvjestan, ali vlade ne smiju na neizvjesnost odgovarati „paralizom“, tj. ne donositi odluke iz straha od pogreške ili neuspjeha. (…)

Nositelji politika moraju eksperimentirati, ponekad čak i griješiti, (…)

Ako iz uočenih karakteristika izbacimo “sposobnost”, koja je čista post-hoc racionalizacija, što nam ostaje? Ništa. Predanost, kredibilnost, odlučnost? Je li Idi Amin bio neodlučan, Pol Pot nedovoljno predan, Robert Mugabe nekredibilan? Možete li uopće biti predaniji i kredibilniji od jednog ljudoždera?🙂

Oni su samo bili nesposobni u postizanju ekonomskog rasta. Na stranu pitanje jesu li se uopće njime zamarali, očito je da smo njihovu sposobnost ocijenili naknadno i da nam ekonomska povijest ne daje opravdanja za ideju da je aktivizam vlasti (intervencionizam) poželjna stvar!

Ispraviti ću jednu autorovu rečenicu da ga poguram na pravi trag. Kaže:

Zaključuju kako društveno i političko uređenje nije toliko važno, koliko karakteristike onih koji njime upravljaju.

Ne. Ovako:

Karakteristike onih koji društvo vode nisu toliko važne, koliko karakteristike onih koji ga čine.

Sam izvještaj koji naš ekonomist citira je ovaj puta zbog zahtjeva političke korektnosti napravio urnebesnu stvar. Jezik izvještaja se narugao samom izvještaju. Naime, zbog brige da se ne povrijede osjećaji Kine organizacija koja je proizvela izvještaj koristila je sljedeća imena zemalja: Kina, Tajvan-Kina i Hong Kong-Kina.

Shvaćate li vic? Ekonomisti su proučavali zemlje tražeći među njima poveznice — što li je to zajedničko zemljama koje rastu? Koje institucije, koje politike? I našli su da im je zajedničko to što imaju vlast koja je “sposobna, kredibilna i predana”, a nisu našli da je Hong Kongu, Tajvanu i Kini, koji imaju vrlo različite političke sustave, zajedničko to što ih nastanjuju Kinezi.

Bojim se da će podrška državnom intervencionizmu, aktivizmu i eksperimentiranju ipak trebati malo čvršće temelje.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

8 odgovora na Odlučnost i uspjeh

  1. Mario Petrinovic napisao:

    Neda mi se citati to, ali radi se o jos jednoj komunistickoj smicalici, izvjestaju koji nas pokusava navuci na komunizam. Pogle ovo:
    – zemlje koje imaju velike stope rasta: to su komunisticke zemlje, koje imaju velike stope rasta zato jer ih je prvo komunizam razrusio, znaci zato jer su bile razrusene, najnaprednije drzave, znaci i NAJSPOSOBNIJE, tesko ostvaruju velike stope rasta, jer su vec i tako vrlo “narasle”
    – dakle, “snazno” vodstvo: tipa Putina, i vodstva PARTIJE
    – dalje jos spominje kako treba eksperimentirati, znaci ne upotrebljavati provjerene kapitalisticke metode
    – i jos najavljuje da se pomirimo s time ako NA TAJ NACIN i propadnemo, kao to je sasvim normalno na putu prema napretku, lol
    – tu jos dodaje i da drustveno uredenje nije vazno, znaci sve moze, pa tako moze i komunizam. Vraga, drustveno uredenje je itekako vazno, te MORA biti *kapitalizam*
    Dakle, taj izvjestaj je zapravo podloga za daljnje pranje mozga ljudima.
    I tako ti nasi seronje prodaju muda pod bubrege, sva sreca sto gladan narod ne cita te BEDASTOCE.

  2. Mario Petrinovic napisao:

    BTW, izgleda da te izvjestaje proizvodi HAZU. Sjecam se neposredno prije rata jako puno su pricali o, i velicali Lee-ja Iacocca-u. Po cemu je on poznat? To je tip koji je osmislio Ford Mustanga. U cemu je fora? On je dobrim dizajnom prodao zastarjelu tehnologiju. U vrijeme dok je Juga propadala, i sve sto je imala je zastarjela tehnologija, odjednom su se pojavile razne emisije koje velicaju genij Lee-ja Iacocca-e. Moj ujak je bio nekakav direktor u Sarajevu, i dode on nama u posjetu, i ni pet, ni sest, on odjednom prica o Iacocca-i. Normalno, ja sam vec znao sve o njemu slusajuci HR3. Neposredno nakon rata, na istoj “ideji” naglo se otvorila skola za dizajn, i mi smo dizajnom pokusali imitirati Iacocca-u.
    Zasto to pricam? Naime, tako nastaju i druge pricice koje kolaju ovim nasim prostorima. Ta prica o Iacocca-i nije nastala necijim analiziranjem ekonomije, ili slucajno, ona je PLASIRANA u datom momentu, s jasno osmisljenim ciljem. Nije Iacocca jedino sto je svjetska ekonomija dala, dapace, on je tek minoran dio. Ipak, na ovim nasim prostorima prica o Iacocca-i je bila glavna. Tako i druge price. U datom momentu komunistima odgovara ta i ta prica, oni ju izmisle, plasiraju, i sire okolo, a sve na komunistickim idejama, te sa jednim jedinim ciljem, odrzavanja komunizma sto duze. I onda se razni ekonomisti, privrednici, novinari, i bog te pitaj tko, pozivaju na te “fakte”, koji su dobro smisljeni da proizvedu odredeni ucinak, i u kojim pricama se nade odgovor na sva pitanja koja bi mogla omesti sirenje te ideje. Vecinom su osmisljene populisticki, tako da zavedu laike (profesionalce, dakako, NE MOGU zavesti). Tako su i one price o kineskom velikom rastu, tako je sada ova prica, po kojoj je bitan rast, bitna je cvrsta ruka, nije bitan kapitalizam, itd.

    • Simun napisao:

      Sumnjam da HAZU ima veze s tim, ali notorna je činjenica da svaka vlast ima svoje ekonomiste koji onda raji opravdavaju njene poteze, tako je bio prije par mjeseci onaj Tica objašnjavao da je porez na imovinu genijalna stvar, itd.

      • Mario Petrinovic napisao:

        To sve ide direkt iz HAZU-a. HAZU je pun partizancina, i nikoga drugoga tamo ne primaju. Sjeti se samo koju je ulogu imao Davorin Rudolf kod pregovora oko Piranskog zaljeva. To je bio rijedak slucaj kada su radili u javnosti, inace oni vode ovu drzavu iz sjene.

  3. Mario Petrinovic napisao:

    BTW, neda mi se citati to, ali pretpostavljam da se radi o zemljama koje su bile razrusene, ili bile jako nisko, i postigle velike stope rasta OTVARANJEM prema Zapadu. Pretpostavljam da je taj dokument podloga za NASE ponasanje NAKON sto se otvorimo prema Zapadu. Smatram to interesantnim, ; ).

    • Simun napisao:

      Da, radi se o zemljama koje su krenule sa vrlo niske razine. Caka je u tome da nisu sve zemlje koje su krenule sa niske razine ostvarile dobar rast, to je uglavnom uspjelo istočnoazijskim zemljama i malo kome drugome. To stvarno jest zanimljiv problem, ali odgovori koje su ovi ekonomist smislili su smiješni. Uspjeli su jer su bili sposobni, mislim, to je iz Alan Forda🙂

  4. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s