Jesu li porezi visoki zbog toga jer ih mnogi ne plaćaju?

Napori vlasti da opravda visoke poreze mogu poprimiti razne oblike. Ovdje nas zanima tehnika “zavadi pa vladaj”, pokušaj da se krivnja (i bijes oporezovanih) svali na one koji su poreze na ovaj ili onaj način izbjegli, tvrdnjom da su porezi visoki upravo zbog neplatiša, odnosno da bi bili niži kada bi ih svi uredno plaćali.

Jedan komentator je ovdje ostavio tipičan primjer takvog razmišljanja:

Naprotiv, jasno je da je taj potez [stroža naplata poreza] ekonomski koristan i pravedan.
Pravedan je jer će dovesti do propasti nemoralnih firmi koje ne plaćaju poreze, a ekonomski je koristan jer će omogućiti smanjenje poreza i u konačnici jeftiniji rad i jeftiniju proizvodnju.
Kako će to uredno plaćanje poreza dovesti do smanjenja poreza?
Smanjenje porezne evazije napunit će poreznu blagajnu u skladu s planom (proračunom) pa Vlada neće problem fiskalnog deficita rješavati novim zaduživanjem poreznih obveznika podizanjem skupih kredita za čije vraćanje će opet podizati poreze i tako u krug dok svi skupa ne propadnemo.

Na prvi pogled se čini da tu ima neke logike. Ako postoje nekakvi zadani troškovi, i ako postoje ljudi koji ne žele dati svoj doprinos, onda se onima koji doprinose mora uzeti više. Koliko poreza državi pobjegne?

Državni zavod za statistiku je procijenio predkriznu veličinu sive ekonomije na 15% godišnjeg BDP-a. Napravimo onda malu brzinsku kalkulaciju (ako uočite grešku, molim ispravite me). Recimo da u krizi skače udio sive ekonomije i da je 2011 bio 20%. Kako je BDP te godine bio 333 milijarde, onda je “bijeli” dio 278 milijardi, a “sivi” 55 milijardi. Ako znamo da je državni proračun te godine uprihodio 107 milijardi kuna, onda možemo reći da država porezima uzme oko 38% onoga što vidi. Kada bi “sivih” 55 milijardi pobijelilo i država od toga uzela 38%, proračun bi bio veći za 20 milijardi kuna. U odnosu na 107 milijardi, to je povećanje od nemalih 19%.

Važna digresija: pri ovom računu prihvaćamo iluziju cjenovne neelastičnosti potražnje za robama i uslugama u sivoj zoni. Ali realno, ako išta, za pretpostaviti je da su robe i usluge koje se tako kupuju natprosječno osjetljive na cijene. Ako čovjeku onemogućite da kupi Fiću od švercera on neće umjesto toga kupiti Golfa u salonu, nego će nastaviti voziti bicikl. Kada bi cijene porasle zbog plaćanja poreza, mnoge od tih roba i usluga jednostavno ne bi bile kupljene. Ne zato što ih ljudi ne žele, nego zato jer za Golfa nemaju novca.

Zanemarimo prigovore i prihvatimo optimističnu ideju da se državna blagajna može instantno povećati za 19% izbjeljivanjem sive ekonomije. Što će se dogoditi? Koji će porez biti smanjen? Porez na dodanu vrijednost? Porez na dobit? Porez na dohodak?

U tom smislu imamo jedan lijep prirodni eksperiment. Kada je sudbonosne godine 1998 uvođen PDV umjesto poreza na promet, nitko nije unaprijed znao što će se dogoditi sa državnim financijama. Najbolji domaći ekonomski umovi su uradili istraživanja u laboratorijima i vratili se sa neodređenim zaključcima. Kad se miševima uzme 22% sira, čini se da žive duže? Postojala je realna opasnost da porez podbaci i prikupi manje novca nego onaj kojeg zamjenjuje. Držim da je strah vlasti vidljiv i iz odabrane visoke stope, tada druge najviše na svijetu, za svaki slučaj. Dogodilo se međutim nešto što je iznenadilo i najveće intervencioptimiste. U državni proračun za 1998 je prikupljeno je 43 milijarde kuna, u usporedbi sa 33 godinu prije. To je spektakularnih 29% više! (Vidimo danas kad se priča o rezanju, koliko i jedan postotak puno znači.)

Izvor podataka: “Projekcija prihoda državnog proračuna u Hrvatskoj: zašto nastaju greške?” Sandra Švaljek, 2009, zadnje stupce dodao: ja

Koja je bila reakcija trijumfom opijene vlasti? Je li PDV smanjen bar malo, na 20%? Jesu li smanjeni doprinosi za zdravstveno, mirovinsko? Ništa od toga. Jednostavno su povećani rashodi. Magarac je opterećen sa dodatnim teretom, ali na iznenađenje sviju ostao je živ, čak nastavio grabiti naprijed. (Čini se da se jest malo ritnuo — nadam se da će netko proučiti vezu između uvođenja PDV-a 1998. i kratke recesije 1999.)

I to je, smatram, lekcija svih lekcija kad govorimo o sivoj ekonomiji, o tome da bi porezi bili niži da je nema, da se država ne bi zaduživala, itd. Zaboravite to. Da se proračun danas ukidanjem čitave sive ekonomije poveća za 20% (a podsjećam da je to vjerojatno preoptimistični maksimum), sutra bi mirovine bile povećane sa 300 na 360 eura (i dalje mizerno!), slijedile bi plaće u prosvjeti, pelješki mostovi, subvencije maslinarima i nastavak povezivanja tamnog vilajeta sa baltičkim morima. Da 1998 nije bila iznimka pokazuju i godine 2001 i 2002, kada je proračun također znatno povećan. Brojke iz tablice treba uzeti sa oprezom jer je bilo metodoloških promjena u računanju proračuna, a za kompletniju sliku trebalo bi dodati i stupce sa ekonomskim rastom i inflacijom. Poanta svejedno stoji. Već je bilo rastova prihoda koji su po veličini sumjerljivi eliminiranju sive ekonomije — i to nije dovelo do smanjenja poreznih stopa.

Može se raspravljati o tome je li pravedno da netko plaća poreze a netko ne, ali nemojmo to brkati sa maštarijama o tome da bi oni bili niži kad bi samo svi konačno počeli igrati po pravilima.

***

Tri dana nakon što sam napisao gornji tekst:

Premijer o smanjenju PDV-a

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

19 odgovora na Jesu li porezi visoki zbog toga jer ih mnogi ne plaćaju?

  1. KsdK napisao:

    Van teme je, ali; Kakav je stav libertarijanaca prema namještanju sportskih utakmica?

    Mediji stalno pričaju o nekim skandalima i posljedicama; netko namješta rezultat napucavanja lopte, ne čini mi se kao nešto što će libertarijance previše smetati (kad nije državno financirano). Ali kada se govori o klađenju i namještanju onda se možda radi o nekom kršenju ugovora ili ?

    • Simun napisao:

      Naravno, igrač koji izgubi zbog oklade prekršio je ugovor sa svojim klubom, sigurno ga klub nije zaposlio da gubi. I klub ga treba sudski goniti za to, ne vidim što bi se država miješala.

      • KsdK napisao:

        Nisam dobro objasnio pitanje: Igrač Dinama dogovori da će skrivit penal, ja ne znam za taj dogovor, kladionica zna – ja odem u kladionicu i uložim novce da dinamo neće primit gol. Kladionica mi ponudi određeni koeficijent iako je svjesna da bi taj koeficijent realno trebao biti drugačiji.

        Dakle ne pričam o odnosu igrač-klub nego ja-kladionica. Kladionica je svjesna nekog muljanja, a ja kao osoba koja ulažem u listić nisam. Problem je što mi je teško vidjeti kako to regulirati, kladionica ako je imalo pametna stavlja takve koeficijente u kojoj je vrlo vjerojatno da će ona na kraju izaći kao pobjednik, dakle sama činjenica da kladionice postoje znači da su koeficijenti “nariktani” u njihovu korist – naravno oni mi ponude nešto na što ja pristanem, ali očito su mi ponudili nešto što nije bilo “realno” (što god da to značilo kladioničarima). Ili što kada ja znam, a kladionica ne zna.

        Što kad niti ja niti kladionica nismo svjesni da postoji neko muljanje, kakva je uloga države tada – praksa je da se policija upliće, barem koliko sam shvatio iz medija. Poništava li se naša oklada – ugovor?

        • Simun napisao:

          Iskreno, nemam pojma kako su kladionice pravno regulirane, ali siguran sam da postoji opsežna regulativa — znam po tome što se online kladionice otvaraju na Gibraltaru i zbog povoljnijih poreza i zbog pravnog okvira. Dakle nije klađenje običan ugovor između dvije strane, država nameće neka ograničenja, ali detalje ne znam.

        • strasilo napisao:

          pravno, kladionica tebe dovodi u zabludu, ovo je konkrentno čl. 284 ZOO Prijeva, i kladionica je prema njemu odgovorna ako je znala ili morala znati za namještanje
          ako recimo kladionica nije znala ili morala znati, ugovor vrijedi

          to je ok, ali ja bi isto tako mirne duše rekao da je OK stav da ako se kladiš ti moraš biti svjestan mogućnosti namještanja (znači, svi koji se klade već unaprijed dobrovoljno prihvaćaju tu mogućnost) i da bi ugovor trebao uvijek vrijediti

        • vedran2006 napisao:

          ajmo onako nabrzinu vidjeti koje su razlike u rješavanju tog problema između tržišta i državne intervencije.

          tržište

          u nekom vremenskom periodu bi se ljudi prestali kladiti u kladionicama koje lažu svojim korisnicima, s druge strane sve kladionice namještaju, onda je veliki benefit otvaranja “poštene” kladionice za kojima raste potražnja (jer se puno namješta). game theory govori da će se na otvorenom tržištu u nekom periodu izbalansirati strategije ovisno o tome koliko je klijenata osjetljivo ili neosjetljivo na rizik namještanja.
          što je više klijenata kladonica koje cijene poštene kladionice to će više se isplatiti biti poštena kladionica…

          država

          morate znate da svaka državna intervencija za sobom vuče ograničavanje tržišta jer uništava osnovne tržišne signale, te konzekventno vodi u nove intervencije.
          ajmo reći da država ograniči ulazak kladionicama (regulativa) kako bi zaštitila klijente od “loših” usluga. što neminovno vodi u situaciju da je potražnja uvijek > ponude, što pak vodi u to da se isplati više varati jer nema mogućnosti ulaska novih “poštenih” kladionica. trošak regulative se prebacuje na kupce što još više povećava incentive kladionicama da varaju ne bi li opstale/zaradile više.
          primjetite da zbog potražnja>ponude benefit od poštenja je relativno manji, jer posla ima i za poštene i za nepoštene što pak opet samnjuje incentive za biti pošten.
          također primjetite da kazne za nepoštenje ne pomažu jer bivaju prebaćene na klijente koji kroz lošije koeficijente moraju nadonaditi taj trošak.

          poanta: ne radi se o tome da nije nemoguće suzbiti neko ponašanje zakonom i drakonskim kaznama, radi se o tome tko to plaća i u čijem je interesu da se takav skupi sustav postavi uz postojanje jeftine varijante otvorenog tržišta na kojem funkcioniraju prirodni mehanizmi.

          ako vam to u načelu nije jasno ili ne razumijete onda ne razumijete kako funkcioniraju slobodna tržišta i da je povjerenje osnovna roba koja se nudi na slobodnom tržištu. evo kratak uvid.
          http://www.scu.edu/ethics/publications/iie/v8n3/freemarkets.html

          • IsakN napisao:

            Sve potpisujem.

            Inače da nema države i da nema poreza, borbe protiv droga, carina i slično onda ne bi bilo i novca za oprati i onda bi se puno manje novca slijevalo u sportove (prije svega nogomet) pa time i u kladionice. Mislim da ko god je ikad pričao i s nekim lokalnim nogometnim menadžerom zna o čemu se radi.

  2. dandy napisao:

    Vratimo se mi plaćanju poreza i naplati poreznih dugova.

    Državni proračun za 2012. godinu je oko 117 milijardi kn
    Prihodi proračuna su oko 108 milijardi kn
    Porezni dug utajivača poreza je oko 52 milijarde kn (skoro 50% proračuna)
    Izdaci za otplatu kredita i zajmova oko 5,3 milijarde kn
    Ministarstvo financija je od objave liste poreznih dužnika “uspješno” naplatilo oko 90 milijuna kn (manje 0,2 % poreznog duga)

    Ovim tempom sadašnjem Ministarstvu financija trebat će više od 80 godina da naplati porezni dug. S obzirom na to pravedno bi bilo da i mi pošteni porezni platiše idućih 80 godina plaćamo samo 50% poreza, ali kako je ministar velikodušno najavio da će njegovi “stručnjaci” procjenjivati kome treba oprostiti dug (radi čuvanja radnih mjesta) onda si i mi kao “stručnjaci za sebe” trebamo procjeniti koliko ćemo sebi oprostiti poreza pa recimo spustimo si poreznu obvezu na 25% sadašnje (ako može ministar opraštati porezne dugove – možemo i mi).
    Ako budemo dosljedno provodili ministrovu politiku opraštanja dugova proračunski prihodi će nam biti oko 25% sadašnjih tako da će i sve plaće u državnom sektoru (naravno i sve mirovine) trebati smanjiti za 75%.

    Je li to realno? Koliko ljudi bi umrlo od gladi ili možda od bolesti u takvom razvoju događaja?

    Mislim da je bolje da se Ministarstvo financija trgne i smisli način kako će naplatiti 52 milijarde poreznog duga. Pravna smo država, zakoni se moraju poštivati, a utajivači poreza kažnjavati. Čemu služi kazneni zakon? Zašto je utaja poreza kazneno djelo? Zašto porezni neplatiše nisu u zatvoru, a njihova nezakonito stečena imovina u državnom vlasništvu?
    Možda nam zakoni nisu dobri, možda je ministar financija nesposoban, možda su porezi previsoki?!?
    Pa ministre financija što se čeka?
    Ako ne možeš naplatiti porezni dug mijenjaj zakon, ukidaj nenaplative poreze ili podnesi ostavku!

    Porezni sustav mora biti jednostavan, a porezi toliko niski da porezna evazija bude praktički zanemariva. To se može postići jedinstvenom poreznom stopom za PDV, porez na dohodak i porez na dobit od recimo 15%.
    Kad porezni sustav bude jednostavan, a porezi niski onda nam u Ministarstvu financija neće treba 10000 sadašnjih poreznih činovnika, bit će ih dovoljno i 50% što znači da možemo 50% uštedjeti na njihovim plaćama, a oni mogu na burzu rada. Ha! Sad sam se sjetio. Pa oni rade porezne zakone, a ne ministar. Neće oni sami otpiliti granu na kojoj sjede!

    Sad mi se opet čini da je Šimun u pravu, pravednije je neplaćati porez (pa će poreznicima pasti plaća 75%), ali kud to vodi? Sloboda ili anarhija? Glad? Nemiri? Rat?
    Opet će nas netko okupirati pa ćemo se ponovo boriti za slobodu ili je možda brže i bezbolnije da smijenimo Vladu i nesposobnog ministra financija? Da nađemo nekoga tko će brzo smanjiti poreze, raspustiti 50% birokratizirane administracije i osigurati gospodarski prosperitet Lijepe naše.
    Ili je bolje da samo šutimo i plaćamo poreze (a tko neće nemora).
    Bit će da je Šimun ipak u pravu, neplaćanje poreza junački je čin (možda i romantično hajdučki?), a siva ekonomija povećava opće blagostanje.

    • Simun napisao:

      Naplata poreza je hajdučki čin🙂 a ne izbjegavanje naplate.

      U ove neke statistike o neplaćenim porezima uopće ne vjerujem… Npr. firma propadne i ostanu porezni dugovi i što sad, to se i dalje računa valjda kao porezni dug iako veze s vezom nema. Ti pokušaji da se neplatiše okrive za visoke poreze su promašeni i samo naivci nasjedaju na to.

      • vedran2006 napisao:

        ljudi zaboravljaju i na dinamiku. recimo otvorim restoran i uredno sve plaćam i onda propadnem, otvorim drugu firmu i onda više ne plaćam. ili netko drugi otvori koji ne plaća.

        Činjenica je da opstaješ samo ako ne plaćaš ili ako plaćaš onda naplaćuješ usluge državi (neto rezultat bolji jer je vlasnik procjenio da mu je profitabilnije plaćati i dobivati poslove od države koja uvjetuje plaćanje).
        ili imaš monopol i zaštitu od države (telekomi, banke, i sl.) i onda ti je puno veći rizik ne plaćanja poreza (gubiš više nego što dobivaš).

        bottom line radi se o klasičnom cost/benefit pristupu. teza da netko mazohistički plaća porez je besmislena do boli. ako to netko i radi na svoju štetu, neka mu je.

        ovi što plaćanje poreza pokušavaju pretvoriti u moralni čin zanemaruju osnovna pravila poslovanja i zakone računa dobiti i gubiika, povrata na kapital i sl.

  3. dandy napisao:

    Tempo, HRT, PAN … itd. do 7000 i nešto firmi koje nažalost još nisu propale niti su platile porez, niti su njihovi direktori u zatvoru, niti se zna kad će, nego i dalje rade nepoštenu konkurenciju firmama koje plaćaju poreze.
    Meni je to nepodnošljivo.
    Očito imamo loše zakone i nesposobnu Vladu koja probleme gura pod tepih i čeka proljeće da prođe kriza ili čeka upravitelja iz EU-a ili možda iz MMF-a.
    A mediji hvale Linića kako dobro utejruje dugove, a Šimun hvali kriminalce koji ne plaćaju poreze …
    Kako će sve to završiti?
    Vjerojatno ćemo nastaviti polako propadati dok ne tresnemo na dno

    • vedran2006 napisao:

      nitko ne hvali kriminalce.
      radi se samo o demistifikaciji teze da plaćaju da bi gospodarstvo radilo bolje odnosno da bi oni koji plaćaju samo preuzeli poslove od ovih koji ne plaćaju (ako i bi dio vrlo vjerojatno zanemarivi dio),

      ista vam je stvar sa svakim crnim tržištem. recimo bi li većina koja filmove i muziku nabavlja na crno sa interneta isti plaćala kada bi svi torrenti sutra nestali ili bi se samo smanjila konzumacija tih usluga.

      to vam je ta zamjena teza. stoji da su ovi koji ne plaćaju porez kriminalci, ali ne stoji da bi ovi koji plaćaju sigurno bolje poslovali da njih nema. to bi tek u praksi vidjeli.

      s druge strane od kud znate da i ti kakti plaćaju porez isto ne koriste čitav niz usluga “na crno” koji im onda smanjuju troškove.
      po meni je pitanje kako su ti koji plaćaju onda opstali?
      ili ti koji kakti plaćaju rade s državom, ili su u nekom kartelu/monopolu?

      stvari su puno kompleksnije od te jeftine demagogije da plaćanje poreza rješava sve probleme, a bez uvida kako problemi zapravo i postoje većim djelom zbog poreza i korumpirane vlasti koja se petlja u sve što stigne.

      • IsakN napisao:

        Ali šta ti ustvari predlažeš osim da se država prestane petljati u sve? Mislim to je najbolja moguća stvar, ali zar je realno očekivati da ćemo na demokratskim izborima to u nekoj bližoj budućnosti doživjeti?

        A ustvari najčešće porez i ne plaćaju oni koji su bliski vlasti.

        • vedran2006 napisao:

          jel moram nešto predložiti? predlažem da svatko radi u svom najboljem interesu. Kome je u interesu da plaća porez nek plaća kome nije nek prestane. ne vidim ništa loše u tome.

          treba razumjeti tu meta igru koju vlast igra sa porezima. pogledaj malo izjave Linića, oni vuku poteze linijom manjeg otpora. sindikati pružaju otpor, porezni obveznici ne. Iako je očigledno da to tako ne može ići (jer porezni prihodi niti izbliza ne pokrivaju sve troškove)

          Ne plaćanje poreza vidim kao oblik štrajka protiv državne politike. dapače ne razumijem logiku da je opravdano štrajkati zbog neisplaćenih poticaja koji dolaze iz tuđih džepova, a nije ok štrajkati zbog pošteno zarađenog novca koji nam se otima.

          Također treba se zamisliti i nad sljedećim, ne plaćanje poreza može dovesti do inovacija u vladinim politikama.
          inovacije su zanimljiva stvar.

          Recimo vlada može u borbu protiv porezne evazije ići pojednostavljivanjem poreznog sustava, primjenom direktnijeg oporezivanja i sl. što u konačnici može imati i određene efekte na rast gospodarstva.

          ajmo reći ovako ako se porezom financira neka usluga koju građani nužno trebaju, oni će tu uslugu plaćati i dalje, samo direktno (recimo zdravstvo, školstvo, i sl.), a ono što građani ne koriste (ili koristi mali broj korisnika) morati će biti ukinuto, odnosno prepušteno privatnom tržištu da zadovolji korisnike koji to trebaju.

          Po meni je uvođenje reda u prikupljanje poreza, bez uvođenja reda u porezni sustav potez očajnika ili potez nekoga tko uopće ne razumije elementarnu ekonomiju. Ljude se jednostavno ne može natjerati da rade kontra sebe, ljudi plaćaju porez jednako kao što plaćaju račune za mobitel ili novi iphone. kada su zadovoljni uslugama koje dobivaju za uzvrat.
          Povećanje kvalitete usluge ove naše jadne birokracije prvi je korak u budućoj naplati, a ne zadnji.
          Znam izgleda kontra intuitivno, no izbjegavanje poreza, na meta razini, može i osigurati gospodarski rast u budućnosti, dapače možda nam je to jedini alat koji imamo da postignemo nužne promjene.

  4. pol pot napisao:

    drugovi libertarijanci što mislimo o dilemi Obama – Romney? (hoće li biti neki post o tome?)Pretpostavljam da nam nevaljaju obojica, a da je Romney malo manje zlo… ili? pozz🙂

  5. Povratni ping: Postoji li ravnoteža između legalne i ilegalne ekonomije? | Usporedbe

  6. pol pot napisao:

    ok, ja pratim, čekam hoće li se još netko uključiti, naravno u startu želim reći da nisam objektivan jer sam totalni fan Rona Paula

  7. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s