Povratak ekonomije pod okrilje etike

U prethodnom komentaru sam usporedio poteze trenutne vlasti sa lovom na vještice. Time sam mislio reći da su njihovi potezi usmjereni na postizanje pravde (po njihovom shvaćanju iste), a ekonomski efekti tih poteza su im sporedni. Oni o pravdi i ekonomiji govore u istom dahu, pa ostavljaju dojam da ostvarivanje pravde automatski vodi i do ekonomskog prosperiteta. Ali, je li tome tako?

Zašto bi ljudski moralni osjećaji, korisni za opstanak malih grupa koje su stotinama tisuća godina tumarale savanama, bili savršeno pogodni za ekonomski rast, nešto što je počelo prije dvjestotinjak godina? Nemamo razloga unaprijed pretpostaviti tako nešto.  To znači da je za neki potez vlasti moguća cijela ovakva matrica:

A) pravedan je, i ekonomski koristan 
B) pravedan je, i ekonomski štetan 
C) nepravedan je, i ekonomski koristan 
D) nepravedan je, i ekonomski štetan

Pogledajmo presjek najavljenih poteza:

  • tvrtke neće moći isplatiti plaće bez plaćanja doprinosa
  • porez na imovinu će kazniti bogate koji imaju viška imovine
  • eliminirati će se siva ekonomija fiskalnim kasama
  • automobili se više neće priznavati firmama kao trošak
  • direktori firmi koje su bankrotirale neće moći otvarati nove firme
  • direktori društava ograničene odgovornosti će osobnom imovinom odgovarati za dugove tvrtki

Svi spadaju u B) ili D) tip, ovisno o vašem shvaćanju pravde. Priznajem da možda nije odmah jasno zašto su ti potezi ekonomski štetni, ali ovdje to neću dokazivati. Ono što nas zanima je koji je motiv za njih, tjeranje pravde ili ekonomska korist? Prvo, znamo da im nisu prehodile studije isplativosti. Zatim, ako čitamo popratne argumente, uvijek prevladavaju moralizatorski. Recimo, fiskalizaciju komentatori opravdavaju naglašavajući pravednost jednakosti, ravnanja terena. O tome što će fiskalizacija značiti više cijene i niži standard, ni riječi. Mislim da imamo dovoljno indikatora za zaključak da glavni cilj ovih politika nije postizanje rasta, nije čak niti punjenje proračuna, glavni je cilj borba protiv zla. To stvarno jest važna razlika u odnosu na prošlu vlast.

E sad, meni je ovakav razvoj događaja donekle drag. Ja sam uvijek tvrdio da je rasprava o ekonomskoj politici nezgrapna i nekompletna jer političari i ekonomisti premalo pažnje posvećuju moralnoj filozofiji. Standardna tvrdnja ekonomista da je moguće odvojiti znanstveni rad i moralne sudove mi se uvijek činila intelektualno nepoštena iz nekoliko razloga. Ne mislim pritom samo na socijaliste koji se švercaju kao srednjestrujaši; i von Mises je tvrdio da posao ekonomista nije donošenje vrijednosnih sudova, nego racionalna i neutralna analiza hoće li odabrana sredstva, odabrane politike, dovesti do željenih ekonomskih ciljeva.

Prvo, sam izbor tema o kojima će netko pisati i rasprava u kojima će se angažirati uključuje moralne odluke, rangiranje prioriteta, razlikovanje poželjnog i nepoželjnog (dobra i zla).

Drugo, nemoguće je napisati potpuno neutralan tekst koji će iznijeti samo činjenice i neće naginjati na jednu stranu. Dobar primjer je članak koji je domaći srednjestrujaški ekonomist Cronomy prekjučer napisao o porezu na imovinu. Iako članak eksplicitno navodi da ne vidi kakve veze porez na nekretnine ima sa moralom i pravdom, iz tona teksta (koji, valjda nesvjesno, obiluje moralnim sudovima) je jasno da autor porez podržava.

Treće, moralni stavovi su često podrazumijevani u pozadini čak i ako nisu izrečeni. Ako se u nekoj raspravi od ekonomista traži mišljenje treba li subvencionirati X, Y ili Z, ideja da je porez od kojeg će to biti plaćeno opravdan je implicitna. 

Četvrto, ekonomisti su uglavnom podsvjesno konzekvencijalisti i utilitaristi. Oba termina su iz normativne etike. U matrici koju sam napravio na početku, neka akcija je moralna ili nemoralna neovisno od njenih ekonomskih posljedica. Ekonomisti razmišljaju obrnuto, upravo ekonomske posljedice (i to agregirane) određuju je li akcija moralna ili nemoralna. Tako, ako će podići BDP onda je opravdana (moralna), a ako će ga smanjiti onda je neopravdana (nemoralna). Primjer:  “Gomilanje nekretnina šteti državi i takvo se ponašanje mora kazniti”.

Srednjestrujaše je općenito lako prepoznati po refleksnom oslanjanju na intuiciju, te posljedično po nesofisticiranosti i nedosljednosti po pitanju morala. Pritom ne kažem da je intuicija nešto loše, naprotiv, intuicija je temelj većine moralnih sustava. Ali intuicije koje su nam urođene su međusobno kontradiktorne. To znači da bilo koji pokušaj da se moralna pravila usustave mora nužno uspostaviti neku hijerarhiju intuicija, neke staviti ispred drugih, neke zanemariti.

Recimo, sustav koji počiva na individualizmu ide protiv kolektivističkih poriva koji su ljudima urođeni, a kolektivistički sustavi zatiru individualističke instinkte, koji su također urođeni. Ljude koji su posvetili određeno vrijeme proučavanju moralnih sustava je lako prepoznati po tome što njihovi stavovi, zbog pokušaja da budu međusobno nekontradiktorni i čine koherentnu cjelinu, u nekom trenutku bitno odudaraju od intuicije. Moralna pitanja nisu jednostavna i ako netko sudove donosi ad­-hoc, oslanjajući se na intuiciju (kao što to uglavnom rade ekonomisti), gotovo je sigurno da neće biti dosljedan i zapetljati će se u svojim političkim preporukama.

Samo jedan primjer za ilustraciju. Kod najave uvođenja poreza na nekretnine, ja sam postavio pitanje: ako je ispravno oporezivati neiskorištenu imovinu, zašto nije u redu oporezivati neiskorišteni rad? Teško je unaprijed pokazati zašto bi ekonomski efekti oporezivanja jednog bili negativni a drugog pozitivni. Protivljenje oporezivanju nezaposlenosti se dakle ne oslanja na ekonomsku znanost, nego na moralnu intuiciju. Takva ad-hoc procjena vapi da bude dio šire slike, da se uklopi u moralni sustav. Međutim, kako se ekonomisti ne bave moralnom filozofijom, sve obično ostaje na tome da daju međusobno kontradiktorne preporuke i izmotavaju se da je jedino o čemu oni govore ekonomska efikasnost i gospodarski rast.

Dakle, trenutno  imamo neobičnu situaciju. Imamo vlast koja svjesno provodi brojne poteze koji su moralno ispravni (barem po njima) a ekonomski prilično štetni. Pritom ni vlast ni njeni ekonomisti ne ostavljaju dojam da žele i mogu braniti svoje moralne principe u raspravi o moralu. E sad, rasprava o ekonomskoj efikasnosti je obično neka vrsta mosta između ljudi sa različitim uvjerenjima. Dok postoji razumijevanje da je nam je svima cilj rast životnog standarda, možemo raspravljati o tome hoće li neka politika tom cilju odmoći ili pomoći. Ali ako je životni standard sporedna, nevažna stvar, onda je rasprava o moralu jedino što nam preostaje. 

Pa drugovi, kad god ste vi spremni…😉

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

59 odgovora na Povratak ekonomije pod okrilje etike

  1. Mario Petrinovic napisao:

    Koliko ja vidim, nasoj vlasti pase stanje koje smo imali, a sto se tice ekonomske logike, njima odgovara SSSR ekonomija, u kojoj elita (to su oni) zivi dobro, a narod gladuje. Razlog promjena je jedan jedini, kompatibilnost sa EU-om, u koji uskoro ulazimo. Da li je EU dobar za opstanak Hrvatske. Pitanje je sto je to “Hrvatska”. Za opstanak ljudi koji zive u Hravtskoj je dobar, za opstanak elita koje vladaju Hrvatskom je los. Zapad je uspjesniji *zato* jer je moralniji, stroj u kojem je svaki zubac podmazan radi bolje od stroja u kojem su samo neki zubci podmazani. S toga su i ti novi zakoni, kompatibilni sa EU-om, moralni.
    Pitanje novih zakona zapravo je pitanje ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska bez EU-a ce propasti, Hrvatska u EU-u je zaostala. Nije posteno (moralno) da netko tko se 70 godina igra komunizma bude na jednakom nivou sa nekim tko je tih 70 godina bio pametan. Dakle, mi nemamo sanse niti ovako, niti onako. Sretni smo sto gubimo Hrvatsku, ali dobivamo EU. I to je ta prica, po meni.

  2. slobodailinista napisao:

    Svaka vlast je nemoralna ako se njezin represivni i zakonodavni aparati svojim utjecajem i moći protežu i na one koji ne žele pristati na to da bilo tko, pa i državna zvijer, može samovoljno, bez njihovog pristanka, propisivati njihovo obavezno postupanje s vlastitim tijelom (obrana zemlje, cijepljenje, drogiranje, prostitucija), imovinom (porez) ili slobodom (obavezno svjedočenje ili zabrana govora mržnje).

    Nema, recimo, morala u činjenici da se posljedice odluka vlasti – kao što je, primjerice, zaduživanje zvijeri – protežu čak i na našu djecu, na njihovu imovinu i slobodu, na one, dakle, koji nisu sudjelovali u donošenju tih odluka niti im je dopušteno da ne pristanu na bilo koji oblik podnošenja posljedica “odozgor” nametnute samovolje.

    Zašto, primjerice, Ustav RH ima obvezujući karakter i za mojeg sina koji ni na koji zamislivi način nije sudjelovao u donošenju tog usranog dokumenta. To je, naime, u potpuno istoj mjeri i na isti način nemoralno, štoviše, nenormalno, kao što bi bila nemoralna i nenormalna situacija u kojoj bi osobe A i B donijele neki dokument: zakon ili deklaraciju ili jednostavno ugovorile da je osoba C obavezna nešto učiniti bez bilo kakve njezine prethodne ili naknadne suglasnosti – u suprotnom, ako, dakle, odbije postupiti u skladu s voljom osoba A i B, osobi C oduzet će se dio ili cijela imovina ili će osoba C jedno izvjesno vrijeme provesti u zatvoru.

    Nadalje, nema morala ni u oporezivanju. Svaki porez, ako nije utemeljen na dobrovoljnoj osnovi jest pljačka i ništa drugo.

    Nema morala niti u bilo kakvoj drugoj od države propisanoj prisili: obaveznom školovanju, obaveznom cijepljenju, obaveznoj obrani zemlje, obaveznoj pomoći unesrećenima ili obaveznom svjedočenju; nema je ni u zabrani prostitucije, drogiranja, zabrani eutanazije ili asistiranja u samoubojstvu. Sve su to samo prisile, a u prisili nema morala. Prisila je nemoralna.

    To su, nažalost, samo neki primjeri neupitne nemoralnosti zvijeri.

    E sad, ako netko misli da sve to možda jest tako ali, hebiga, realnost je ipak malo drugačija, onda je to svakako u redu, može si i na taj način, ali tada ovdje ne može biti riječ o raspravi o moralu, na koju poziva autor posta, nego samo o većoj ili manjoj mjeri dopustivog ili poželjnog nemorala – o većem ili manjem zlu, ali svakako ne o moralu.

    • Simun napisao:

      Znao sam da ćeš se ti javiti🙂

      Sve su to samo prisile, a u prisili nema morala. Prisila je nemoralna.

      Zašto je prisila nemoralna?

      • slobodailinista napisao:

        Prisila je moralna samo ako se poduzima kao odgovor na nečiju štetnu radnju, kada je, dakle, izazvana ili u slučaju kada nije izazvana ali je pojedinac dobrovoljno na nju pristao.

        Dok pojedinac, dakle, svojim postupanjem ne nanosi štetu tuđoj slobodi, imovini i životu i kao takav ne pristaje na njezinu primjenu, ili, drugim riječima, dok je prisila tek jednostrani iskaz nečije samovolje kojom se bez pristanka oštećenog neizazvano ugrožavaju tuđi život, imovina i sloboda, kao što sam to opisao i pojasnio u svojem komentaru, svaka njezina primjena duboko je nemoralna i zla.

        • Simun napisao:

          Razumijem što hoćeš reći, ali zanima me zašto smatraš da je prisila nemoralna? Evo par mogućih razloga, od beskonačno njih:

          – jer tako kaže vjera (ne čini drugome što ne želiš da čini tebi)
          – jer smatraš da ćeš najbolje prosperirati ako se toga budeš držao
          – jer instinktivno osjećaš odbojnost prema tome da te prisiljavaju ili da ti prisiljavaš
          – jer si došao do toga logičkim zaključivanjem od nekih drugih polaznih postavki
          – …

          Koji je tvoj?

          • slobodailinista napisao:

            Kako to misliš zašto smatram da je neizazvana prisila nemoralna? Zezaš me?

            Reci ti meni kako bi moglo biti moralno da ti i ja (demokratska većina) suglasno dogovorimo (demokratski izbori) da nam netko treći (onaj kojega kuri bolac za demokratske izbore) bez njegove prethodne privole mora dati dio svoje imovine ili svoje slobode ili da je dužan, iako mu svakako nije do toga, da nas fizički brani i, na koncu, ako treba a naravno da treba, pogine – i sve to, zamisli, samo zato što smo ti i ja (demokratska većina) po duhu svetome ili, recimo, zato što je tako i u drugim zemljama, zaključili da su tvoj i moj život (država, nacija, klasa) nenadjebivo važni i da to jednostavno mora tako biti. I na koncu te shebane priče kako može biti moralno da se ti i ja (demokratska većina) usto još i dogovorimo (zakon) da će taj treći, ako ne postupi onako kako smo se ti ja dogovorili, na neki način svakako nahebati: ili ćemo mu uzeti dio imovine ili ćemo ga na neko vrijeme spremiti u kakav prikladan podrum.

            Sve to što sam opisao moglo bi, naravno, za demokratsku većinu biti posve “realno”, jer je tako i u drugim civiliziranim zemljama, jer je Hrvatska 900 godine sanjala svoju neovisnost i treba joj nacionalno jedinstvo, jer ne možemo bez EU, jer je drugačiji pogled jednostavno utopija ili zato što se tako uči u školama a škole su, zna se, izvor nepresušnog znanja – ali, u tom slučaju, ako se to, dakle, smatra poželjnim ili nužnim, još uvijek u vezi s tim ne može biti riječi o moralnosti takvog oblika neizazvane prisile nego tek o tvojem ili nečijem tuđem zagovoru veće ili manje primjenu zla i nemorala i ni o čemu drugom. U takvom slučaju, tvoj poziv na razgovor o moralu zapravo bi trebalo zamijeniti pozivom na razgovor o tome koja je količina zla i nemorala poželjna ili nužna.

            • Pike napisao:

              Ne zeza te. Kad kažeš da si protiv prisile ti već *pretpostavljaš* određen moral i zakon. Privatno vlasništvo, individualne slobode,… ali se ostali neće slagati s tvojim izborom vrijednosti. Pitaj nekog radikalnog ljevičara pa ćeš vidjeti da su za njega druge (kolektivističke) vrijednosti bitne. Kao što za tebe nije sporno da se lopovu smije oduzeti ukradena imovina tako i za socijaliste nije sporno da se privatna imovina može proizvoljno oduzeti ili čak ukinuti kao takva. Zato te i Šimun pita na osnovu čega donosiš sud o primatu individualizma.
              Komunizam je između ostalog i propao jer se legitimirao kao sustav koji će biti prosperitetniji i produktivniji od kapitalizma, a nije bio u stanju to isporučiti.

            • Simun napisao:

              Kao što je Pike napisao. Ako je jedini razlog zašto je prisila nemoralna to što komentator “slobodailinista” tako kaže, postavljaju se pitanja:

              – je li onda moralno sve što “slobodailinista” kaže da je moralno?
              – zašto je moralno baš ono što on kaže, a ne što kaže komentator “lenin4ever”?

              “Zato jer ja tako kažem” je slab temelj za moralni sustav.

              • slobodailinista napisao:

                Ne, nešto svakako nije moralno ili nemoralno samo zato što ja tako mislim.

                Pljačka je, nadam se da se slažeš, svakako nemoralna i vjerujem da ti za tu konstataciju ne treba objašnjenje odakle mi takav stav. – IMOVINA – Pitanje moralnosti pljačke otvaraju samo oni koji pokušavaju pronaći opravdanje za neki njezin makar minimalni oblik, recimo, porez. Tada se u priču uključuju neodrživa i šizofrena kolektivistička preseravanja različitih intenziteta: od minarhizma do komunizma.

                Silovanje je isto tako nemoralno i, isto tako, vjerujem da ti i za ovu konstataciju ne treba objašnjenje odakle mi takav stav. – ŽIVOT –

                Zabranjivanje pojedincu da drugome, na njegov poziv, pomogne u eutanaziji ili samoubojstvu nemoralno je i vjerujem da ti ni za ovu konstataciju ne treba objašnjenje odakle mi takav stav. – SLOBODA –

                Nepozvano petljanje u tuđi život, imovinu ili slobodu nemoralno je, osim u slučaju kada je takvo petljanje nužno radi kažnjavanja onoga tko je nepozvan petljao po tuđem životu, imovini ili slobodi.

    • Mario Petrinovic napisao:

      Nitko ne prisiljava nekoga da bude u sklopu neke zajednice. Moral se odnosi na zajednicu, gdje je nemoralno da netko radi u svoju korist, a na stetu zajednice. Ako se zakoni donose na korist cijele zajednice (ali ne nuzno i na korist svakog pojedinca u toj zajednici), onda su moralni. Ako je pak djelovanje pojedinca naustrb koristi zajednice, tj. na stetu zajednice, ali na njegovu vlastitu korist, tada je to djelovanje nemoralno (po meni).
      Drugim rijecima, patiti na korist zajednice (zrtvovati se u ratu, i slicno) je cin visokog morala. Uzivati u toj zajednici, a da na osnovu tog uzivanja zajednica trpi, je cin nemorala.

      • Simun napisao:

        U idealnom svijetu gdje zemljište nije ograničeno, gdje se ljudi mogu lako preseliti ako ih neki zakon smeta, možda stoji da te nitko ne tjera da budeš u toj i toj zajednici. Ali zapravo je cijeli planet zauzet, a većina zajednica te neće pustiti da se doseliš k njima. Tako da većina ljudi nema izbora.

      • kboyaobir napisao:

        Moral se odnosi na pojedinca i samo na pojedinca. Moral vrijedi i kad zajednice nema. Najnemoralnije (i najmoralnije) stvari sam napravio prema točno određenim ljudima – xyz, a ne prema Hrvatskoj, svojoj Crkvi, gradu u kojem živim, susjedstvu i sl. Naravno, postoje i društvena očekivanja, konvencije, koje su snažne sile i kojima se podrvgavamo. Ali to nije moral (iako se često naziva javni moral). I da, da dovršim ovaj dio, mnoge moralne stvari sam napravio samo za sebe i u svoju korist i onih za čiju sam dobrobit zauzet, koje volim.
        Što se Šimunove teze tiče – ekonomija nije jedini sadržaj našeg života. Neke stvari su baš ono: “ma ko to more platit!” Samo, točno je da se onda to tako treba i reći. Radimo
        npr. auto-cestu zato jer želimo osnažiti svoj osjećaj nacionalnog identiteta i zato jer želimo veći komfor. Ali, nije pravilno onda srat naširoko kako taj projekt ima i one (povoljne) ekonomske učinke koje nema. Ili, “uvodimo neki porez zato jer smatramo da je jednakost među ljudima visoko na listi naših društvenih prioriteta.” Ne treba se onda prenemagati da je to jako ekonomski korisno i da će ekonomija imati velike koristi od toga, nego želimo poravnati ekonomske ishode za što veći broj ljudi, jer smatramo da je to vrijedno truda.
        Osobno, uvijek ću se zauzimati za širenje osobne slobode čovjeka, jer to smatram jedinom progresivnom politikom. Kolektivističke teze, one koje ne proizlaze is osobnog odabira, idu za sužavanjem osobnog prostora – i to smatram nemoralnim.

      • slobodailinista napisao:

        „Ako se zakoni donose na korist cijele zajednice (ali ne nuzno i na korist svakog pojedinca u toj zajednici), onda su moralni.“

        Zajednica iznad pojedinca? Oslobodi me, dragi Bože!

        Meni ovo zvuči kao fašizam, nacizam i komunizam zajedno, na gomili? Ta mi nemisao zaudara na smrad kolektivizma, na onu divnu Krležinu: “S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo.“

        Nema, Mario, te zajednice koja sebe može nazvati moralnom ako radi ostvarenja vlastite koristi zagovara ugrožavanje integriteta pojedinaca koji nisu dobrovoljno pristali na slatkorječivu podvalu nužnosti bespogovornog i obaveznog žrtvovanja vlastitih interesa u korist interesa tog kolektiva. Sjetite se, Mario, kolektivizacije, nacionalizacije, konfiskacije i sličnih komunističkih sranja. Sjetite se tih sramotnih pljački. Sva su ta postupanja, Mario, bila zakonita i poduzeta u korist zajednice.

        • vedran2006 napisao:

          Slobodailinista moras prihvatiti da svatko od nas ima pravo prihvatiti odredjenu kolicinu kolektivistickih sranja samo zato da zivimo na ovim prostorima u miru. Kao sto niti tebi nitko ne uskracuje slobodu da odes. Znaci ako smo svi jos tu a imamo slobodu da odemo znaci da smo dobrovoljno pristali i na sva sranja koja su nas u nasoj zemlji snasla. Ja se sa mnogocime u ovoj zemlji ne slazem ali jos sam tu pa ne mogu tvrditi da netko vrsi prisilu. Tvoje tvrdnje nemaju nikakvo pokrice jer sto se mene tice ti nisi dosljedan u propovijedi i stilu zivota pa ti ne vjerujem kao sto nevjerujem ni sveceniku omotanom zlatom. To ja zovem licemjerjem a u tvom slucaju i mazohizmom

          • Simun napisao:

            Kao što sam odgovorio i Petrinovicu, uopće nije istina da možeš odseliti kad želiš. Ajde probaj preseliti u Švicarsku, SAD ili Japan pa nam javi kako je prošlo. Nema, granice većine svjetskih zemalja su zatvorene, a posebno onih poželjnijih za život. To znači da se u ovakvom svijetu nečiji boravak na nekom teritoriju nipošto ne smije tumačiti kao pristanak na maltretiranje kojemu je tamo izložen.

          • slobodailinista napisao:

            “Slobodailinista moras prihvatiti da svatko od nas ima pravo prihvatiti odredjenu kolicinu kolektivistickih sranja samo zato da zivimo na ovim prostorima u miru.”

            Recimo da si upravu, a mislim da nisi jer mi nije jasno zašto su “kolektivistička sranja” nužna da bismo ti i ja živjeli u miru ili kako ta sranja uopće čuvaju mir – to još uvijek ne znači da je tvoje pristajanje na ta “kolektivistička sranja” moralno protegnuti i na moj život. To je bit mojih komentara. Biti dobrovoljni podanik o svom trošku, to je moralno i, što se mene tiče, posve u redu, ali biti dobrovoljan podanik o trošku onoga kome nije do podaništva, e to je nemoralno. To je bit mojih komentara.

            “Kao sto niti tebi nitko ne uskracuje slobodu da odes.”

            To je točno, međutim to je tek neuspjelo izvrtanje cijele stvari. Ne moram ja otići, dovoljno je da me ono što nazivaš “zemlja” i oni koji je vole ili pristaju na njezino djelovanje jednostavno puste na miru.

            “Ja se sa mnogocime u ovoj zemlji ne slazem ali jos sam tu pa ne mogu tvrditi da netko vrsi prisilu.”

            Baš čudno. Probaj, primjerice, dijete ne upisati u osnovnu školu pa ćeš vidjeti razmjere nemoralne prisile. To što ti ne vidiš ili ne osjećaš prisilu, to je ok jer si pristao na pravila koja su ti nametnuta, ali nije ok ako misliš da je u redu da se ta ista pravila primjenjuju i na one koji bi djecu školovali, recimo, kod kuće.

            “Tvoje tvrdnje nemaju nikakvo pokrice jer sto se mene tice ti nisi dosljedan u propovijedi i stilu zivota pa ti ne vjerujem kao sto nevjerujem ni sveceniku omotanom zlatom. To ja zovem licemjerjem a u tvom slucaju i mazohizmom.”

            Žao mi je što ovu ad hominem tvrdnju nisi potkrijepio nekim primjerom moje nedosljednosti u onome što nazivaš mojom propovijedi ili primjerom nedosljednosti u mojeg stila života. Baš šteta. Ali, ako si u pravu, ako sam ja nedosljedan i licemjeran, štoviše, mazohist, to još uvijek nema ama baš nikakve veze s činjenicom da je porez pljačka i da je nemoralno nekome zabranjivati da u svoje tijelo unosi što god ga je volja, koliko ga je volja i kad ga je volja.

      • Pike napisao:

        Kao i uvijek problem je u onome što pretpostavljaš kao jasno…🙂
        Kako se određuje što je zajednica? Kako se određuje što je na korist zajednice? Kako se to mjeri što je na korist cijele zajednice? Da li se zajednica Međimurske županije ima pravo odvojiti od zajednice Republike Hrvatske, ako da zašto da, ako ne zašto ne? Može li zajednica Rusije doći do Gruzije i reći mi smo zapravo ista zajednica pa smo odlučili smaknuti “lažne” predstavnike Gruzije i postaviti legitimnu vlast? Da li je moralno da 90% ljudi odluči ubiti ostalih 10% i podijeli međusobno njihovu imovinu? Da li je to u korist cijele zajednice jer sigurno nije u korist svakog pojedinca? Može li uopće nešto biti na korist cijele zajednice ako nije u korist svakog pojedinca, gdje se i tko postavlja granicu?

    • tdzidic napisao:

      Zanima me argument protiv obveznog cijepljenja (s ostalim se slažem). Nekako mi se čini da se to svodi na odbijanje radi odbijanja.

      • vedran2006 napisao:

        o cijepljenju pogledajte knjigu bad science – ben goldacre.
        činjenica je da je cjepljene uglavnom korisno i da su velike smrtnosti povijesnom nastajale zbog odbijanja cjepljenja. A ljudi su odbijali se cijepiti jer su im raznorazni alternativci punili glavu glupostima.

        problem sa prisilom opženito je da ne uspjeva biti selektivna, odnosno zahtjeva postojanje nekog superuma koji će donositi savršene odluke. Čim uvedemo prisilno/obvezno cijepljenje, slijedi obvezna škola, obvezna vojska, obvezno ovo obvezno ono. A rjetko kad je nešto korisno za sve.
        Tako i cjepivo, radi se o tome da nisu sva cjepiva ista. i nisu svi rizici jednaki.ipak je najbolje da svatko odluči sam za sebe i da se za svoju dobrobit posavjetuje sa stručnjakom. plus svakako pročitzati bad science.

      • slobodailinista napisao:

        Izvoli podlogu za preispitivanje odnosa spram obaveznog cijepljenja – http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/neopravdano-i-neodgovorno-trovanje-djece

        Podrobniju eksplikaciju njezinih temeljnih stavova možeš pročitati u članku koji je pod naslovom “Cijepljenje – spas od zaraznih bolesti” objavila u Liječničkim novinama iz listopada 2011. (pronađi ih u arhivi za 2011. – http://www.hlk.hr/LN).

        Evo kratkog izvatka.

        “… U Švedskoj je difterija nestala bez ikakve vakcinacije. Najbolja postignuća u eradikaciji tuberkuloze bilježe se u zemljama gdje nije bilo besežiranja – Nizozemskoj, Islandu i na Havajima. Epidemiologija bolesti protiv kojih se cijepimo poklapa se s epidemiologijom onih protiv kojih nema masovne vakcinacije – šarlah, reumatska vrućica, kolera, dizenterija, tifus. Jednom riječju, pad pojavnosti i smrtnosti od infektivnih bolesti nije se dogodio zahvaljujući cijepljenju, već zbog poboljšanja životnih uvjeta – prehrambenih, sanitarnih, stambenih, radnih, kao i poboljšanja prihoda i edukacije. Potvrdu takvog slijeda stvari nalazimo i u zemljama Trećeg svijeta gdje se uzmicanje zaraznih bolesti, neovisno o vakcinama, dogodilo nešto kasnije. Uvjerljive znanstvene argumente za ovu postavku nude knjige poput one Alfreda Wallacea (Vaccination a delusion, 1898.), Thomasa Mc-Keowna (The role of medicine – dream, mirage or nemesis?, 1979.), Leona Chaitowa (Vaccination and immunisation: dangers, delusions and alternatives, 1987.) i Grega Beattiea (Fooling ourselves – on the fundamental value of vaccines, 2011.). Zanimljivo je da je i jedan od pronalazača polio-vakcine, Albert Sabin, smatrao da vakcinacija nije iole značajnije poboljšala stanje u vezi s bolestima zbog kojih je uvedena. …”

        Uzgred, jesi li znao da Austrija, Švicarska, Švedska i, primjerice, Njemačka nemaju propisano obavezno cijepljenje.

        • tdzidic napisao:

          Da, moje pitanje je i bilo izazvano čitanjem Bad Science i jednog članka od prije par mjeseci u The Economist. Sad kad gledam, malo sam na autopilotu (jer sam cijepljen protiv svega čega se dalo u sedamdesetim) ali ako misle još uvoditi mislim da nema smisla (a nitko osim GSK🙂 ne navodi argumente za).
          Problem je kad se misli da su neke opravdane (polio, tetanus, tbc?) začas se nakalemi hrpa toga.
          Malo države je neophodno, a kako ona ima tendenciju bujanja, uvijek ju treba smanjivati.

  3. dandy napisao:

    “tvrtke neće moći isplatiti plaće bez plaćanja doprinosa”
    jedan je od rijetkih poteza vlasti koji se može podvesti samo pod A) pravedan je i ekonomski koristan
    Pravedno je da na slobodnom tržištu svi posluju pod istim uvjetima, pa ako je propisano plaćanje doprinosa onda to mora vrijediti za sve jednako.
    Tvrtka koja ne plaća doprinose ima povlašten položaj na tržištu, što je nepravedno i ekonomski štetno za konkurenciju. Dakle potez vlasti kojim se zabranjuje isplata plaće bez plaćanja doprinosa je pravedan i ekonomski koristan potez koji će ukinuti nemoralno uvedenu neravnopravnost na tržištu i ojačati konkurenciju nemoralnoj tvrtci.
    Posljedična propast nemoralne tvrtke je pravedan, ekonomski koristan i moralno pozitivan rezultat vladine akcije.

    • vedran2006 napisao:

      Nemoj zaboraviti da kao posljedica tog nemorala mi svi ili veci dio nas uziva u jeftinijim robama i uslugama. Svi smo mi za moral kad netko drugi snosi troskove.
      Iako ja mislim da sto se tice nase vlasti oni se pozivaju na pravednost.
      Tema pravednosti je pak apsurd za sebe. Imamo sad aktualmu temu nepravde kroz podjelu hrvatske zbog povlacenja novca iz fondova. Pa kad smo vec krenuli u pravednost. Jel pravedno da sam se ja rodio kao sin jedinac siromasnih roditelja a todoric kao sin bogatih. Jel pravedno sto se netko rodio bez nogu a ja s obje. Jel pravedno sto sam nemuzikalan a netko se rodio kao genije. Itd. Nitko se ne pota jel pravedno trositi tudji tesko zaradjen novac. Nitko se sad ni ne pita hoce li biti pravedno da jednog dana.bosanci i srbi budu trosili nas novac. Tada ce se sigurno javiti dusebriznici. U sustini se najvece nepravde kroz povijest dogadjaju pod izlikom borbe za pravednost. Evo nek svatko ponudi svoje dvije noge, oko i pola mozga za pravednost.

      • dandy napisao:

        Neplaćeni porezi i doprinosi direktno umanjuju našu zajedničku imovinu – državna imovina je naše zajedničko vlasništvo (res publica).
        Vlada neće odustati od planiranog proračuna zato što zbog porezne evazije nije uspjela prikupiti koliko je isplanirala potrošiti nego će samo povećati poreze onima koji plaćaju ili će nas, što je još gore, zadužiti u inozemstvu.
        Dakle, porezni dužnici su nemoralni jer pljačkaju porezne obveznike.
        Drugo tvrtke koje ne plaćaju poreze (i doprinose) uništavaju zdravu konkurenciju i stvaraju privid da porezi (i doprinosi) nisu preveliki, da se i uz postojeće porezno opterećenje može uspješno poslovati pa zbog njih Vladi ne pada na pamet da treba smanjiti porezno opterećenje.
        Mišljenja sam da se svi porezni dugovi moraju naplatiti bez ikakvog odugovlačenja, da sve tvrtke koje ne mogu platiti porezni dug trebaju otići u stečaj i nakon promjene vlasnika nastaviti zdravu tržišnu utakmicu. Njihov stečaj će privremeno povećati nezaposlenost, ali će zato njihova konkurencija procvjetati i zaposliti većinu njihovih bivših radnika.
        Kada Vlada vidi da je zbog prevelikih poreza veliki broj tvrtki završio u stečaju shvatit će da vodi pogrešnu politiku i morat će smanjiti porezno opterećenje ako bude i dalje htjela biti na vlasti.
        Ovako dok Linić najavljuje da će opraštati porezne dugove zbog “očuvanja radnih mjesta” ostaje na snazi nemoral, nepravda, korupcija i “nova pravednost” našega predsjednika.
        Povratak ekonomije pod okrilje etike moguć je samo uz pošteno plaćanje poreza od strane svih poreznih obveznika, a da bi to bilo moguće Vlada mora naplatiti sve porezne dugove i ubuduće znatno smanjiti porezno opterećenje.

    • Simun napisao:

      “tvrtke neće moći isplatiti plaće bez plaćanja doprinosa”
      jedan je od rijetkih poteza vlasti koji se može podvesti samo pod A) pravedan je i ekonomski koristan

      Naprotiv, jasno je da je taj potez ekonomski štetan, što god mislili o tome je li pravedan ili ne. Kad se ne plaćaju doprinosi, rad je jeftiniji. Kad je rad jeftiniji, i proizvodi su jeftiniji. Kad su proizvodi jeftiniji, više ih možemo kupiti i više će ih se proizvesti. Dakle forsiranje naplate doprinosa će sigurno dovesti do manje proizvodnje i potrošnje, ergo, ekonomski je štetno.

      • IsakN napisao:

        Sve super u drzavi gdje su mirovine i zdravstvo socijalna kategorija. Odnosno za onog kome nisu uplacivani doprinosi za vrijeme radnog vijeka, placat ce svi oni koji trenutno rade.
        Mislim da je jos nepravednije i ekonomski stetnije zaduzivati na taj nacin buduce generacije.

      • dandy napisao:

        Za mene je varanje države ekonomski puno štetnije od poštene tržišne utakmice. Kad netko proizvede jeftinije jer nije platio porez ispada kao da je dobio poticaj od države koji smo platili mi ostali porezni obveznici. Kada platimo poticaj za neki proizvod onda nam on nije jeftiniji jer ga plaćamo dva puta samo je onaj koji je prevario državu zapravo prevario sve nas.
        Rad prevarenih radnika kojima nisu plaćeni doprinosi je možda jeftiniji poduzetniku koji vara državu, ali nije jeftiniji nama koji ćemo zbog takvih imati manje mirovine.
        Dakle forsiranje naplate poreza je možda ekonomski štetno onome tko izbjegava plaćanje poreza, ali je ekonomski korisno i radnicima i poreznim obveznicima koji na kraju uvijek plaćaju sve račune.

        • reakcionar napisao:

          “Varanje države na porezu” je varanje koliko i odbijanje da nakon pijane zabave s kolodvorskom kurvom odbijaš plaćati alimentaciju za njeno odraslo dijete.

        • Simun napisao:

          Dakle forsiranje naplate poreza je možda ekonomski štetno onome tko izbjegava plaćanje poreza, ali je ekonomski korisno i radnicima i poreznim obveznicima koji na kraju uvijek plaćaju sve račune.

          Netočno. Ukupna proizvodnja i ukupna potrošnja (dakle životni standard) su niži ako se uvede neki novi porez, ili, što je isto, počne strože provoditi postojeći porez, a doprinosi su porez. To je elementarna ekonomska činjenica. Možeš pričati je li moralno ili nemoralno da netko plaća doprinose a netko ne, ali ne možeš tvrditi da će strože provođenje imati pozitivne ekonomske posljedice. Neće. Naprotiv. Ono što smatraš pravdom će biti postignuto na nižoj razini materijalnog prosperiteta nego bi bilo da pravda nije uvođena.

      • dandy napisao:

        Naprotiv, jasno je da je taj potez ekonomski koristan i pravedan.
        Pravedan je jer će dovesti do propasti nemoralnih firmi koje ne plaćaju poreze, a ekonomski je koristan jer će omogućiti smanjenje poreza i u konačnici jeftiniji rad i jeftiniju proizvodnju.
        Kako će to uredno plaćanje poreza dovesti do smanjenja poreza?
        Smanjenje porezne evazije napunit će poreznu blagajnu u skladu s planom (proračunom) pa Vlada neće problem fiskalnog deficita rješavati novim zaduživanjem poreznih obveznika podizanjem skupih kredita za čije vraćanje će opet podizati poreze i tako u krug dok svi skupa ne propadnemo.
        Forsiranje naplate doprinosa dovest će do većih prihoda mirovinskog fonda pa će manje tražiti iz državne blagajne iz koje se danas za mirovine mjesečno uzima preko 50% sredstava.
        Forsiranje naplate doprinosa dovest će do propasti mnogih nemoralnih poreznih dužnika čime će njihova konkurencija, koja je pošteno plaćala poreze, povećati svoju proizvodnju, smanjiti troškove i u poštenoj tržišnoj utakmici smanjiti cijene svojih proizvoda ili usluga.
        Siguran sam da nemoralni vlasnici firmi koji nisu plaćali poreze ni doprinose nisu ni smanjili cijene svojih proizvoda ili usluga puno ispod konkurencije koja je zbog prevelikog poreznog opterećenja morala držati višu cijenu svojih proizvoda. Dakle, proizvodi ili usluge nemoralnih tvrtki nisu bili jeftiniji, proizvodnja nije povećana i mi nismo bili u mogućnosti za iste novce kupiti više proizvoda i usluga. Posebno zato što smo zbog njih morali plaćati veće poreze i imati manje mirovine pa nam je manje ostajalo za trošenje.
        Ponavljam, preveliko porezno opterećenje uzrokovano je, između ostalog, i poreznom evazijom.
        Tema ovog posta je povratak ekonomije pod okrilje morala, a moje je mišljenje da samo jačanje poštene tržišne utakmice i propadanje nemoralnih tvrtki može dovesti do smanjenja poreza i doprinosa te smanjenja troškova skupe države odnosno do veće i jeftinije proizvodnje. Povećanje kriminala traži povećanje državnog aparata (policije, državnog odvjetništva, sudstva, zatvora…) što zahtjeva povećanje poreza koje dovodi do skuplje proizvodnje, skupljih proizvoda i pada životnog standarda.
        Nemoral se nikome ne isplati (osim kriminalcima)!

        • Simun napisao:

          Ponavljam, preveliko porezno opterećenje uzrokovano je, između ostalog, i poreznom evazijom.

          A da? A zašto onda Švedska i Njemačka imaju visoke poreze?

          Progutao si državnu propagandu u cjelosti, zajedno s pakiranjem. Porezi su visoki zbog evazije, smiješno🙂

          Porezi su visoki jer je državna blagajna nezasitna i uvijek će biti nezasitna. Razmisli: ako se prihodi od poreza povećaju, smanjuje li se stopa poreza? Imaš prirodni eksperiment u tom smislu. Za vrijeme debelih godina (2002-2008) u Hrvatskoj su prihodi državne blagajne od PDV-a iz godine u godinu znatno rasli. Je li nekome uopće palo na pamet da kaže: OK, 2007 smo uprihodovali od PDV-a u proračun dvije milijarde kuna više nego 2006, ajmo smanjiti PDV sa 23 na 22%?

          Naravno da ne. Nije bitno koliko država prihoduje, uvijek će htjeti trošiti više od toga. U godini nakon uvođenja PDV-a državni proračun je porastao za 30%. To je neviđen porast. Radi se o red veličine više novca nego bi dobili da sva siva ekonomija počne plaćati poreze. I koji je bio rezultat? Je li stopa PDV-a smanjena? Ne, rashodi su povećani za 30%.

          Dakle, proizvodi ili usluge nemoralnih tvrtki nisu bili jeftiniji, proizvodnja nije povećana i mi nismo bili u mogućnosti za iste novce kupiti više proizvoda i usluga.

          Jednostavna je činjenica da porezi (u kojoj god formi) smanjuju proizvodnju i potrošnju, i da firme koje ne plaćaju poreze podižu proizvodnju i potrošnju. Ako to ne možeš shvatiti, ne bi se trebao petljati u rasprave o ekonomiji, drži se morala.

          • dandy napisao:

            Nisam ekonomist, ali shvaćam činjenicu da se s povećanjem poreza smanjuje proizvodnja i potrošnja – pa zato se i zalažem za smanjenje poreznog opterećenja.
            Ne slažem se s mišljenjem da firme koje ne plaćaju porez podižu standard građana koji plaćaju porez niti s idejom da svi trebamo prestati plaćati porez pa će nam svima standard skočiti do neba. Kriminal i anarhija kao temelj ekonomije nemogu dovesti do prosperiteta i nemaju nikakve veze sa slobodnim tržištem i liberalnom demokracijom.
            Slažem se da je državna blagajna odnosno da su političari na vlasti nezasitni i da će uvijek takvi biti, zato ih moramo nadzirati i pažljivije birati.
            Ne smijemo čekati četiri godine puštajući ih da rade što njima paše nego ih stalno moramo podsjećati da nam nisu vladari nego sluge te da nisu izabrani da pljačkaju narod nego da nam uz što manje sredstava osiguraju kvalitetniji servis za usluge koje su nam nužne.
            Švedska i Njemačka imaju visoke poreze jer si zbog visoke produktivnosti svojih gospodarstava mogu priuštiti visoku razinu skupih javnih usluga i jer to tako žele Šveđani i Nijemci.
            Mi Hrvati isto želimo vrhunsko zdravstvo, školstvo, pravosuđe i ostale blagodati države blagostanja, ali si to ne možemo priuštiti jer imamo prevelike poreze koji nam guše gospodarstvo i nemoralne ili možda samo glupave političare koji to ne shvaćaju.
            Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, a ja bih htio da mi imamo bolju od sadašnje.

            • vedran2006 napisao:

              niti to nije tako jednostavno. navodno prema posljednjim izvješćima Švedska sve teže posluje zbog previsokih poreza. Svaka neracionalna politika može trajati neko vrijeme pa se može činiti dobrom ali u konačnici se sve svede na tržišnu logiku, viši porezi znače veću potrošnju države, što vodi u više ili manje racionalnu upotrebu resursa, što pak snižava ukupnu produktivnost (današnji standard je bolji na račun nižeg standarda budućih generacija kada će oni morati nadoknaditi nižu produktivnost)…

              samu logiku možete provjeriti misaonim eksperimentom.
              recimo da mi uz sadašnju produktivnost otkrijemo golemi izvor nafte i da onda nakon toga svi lagodno živimo.
              Nevještom promatraču sastrane bi moglo izgledati na naša produktivnost omogućava naš visoki standard, a zapravo to omogućava naše stečeno bogatstvo (bilo slučajno ili zbog prethodne visoke produktivnosti prijašnjih generacija – IKEA, Ericsson brendovi koji su nastali prije, imaju sličan efekt kao pronalazak nafte ili dobitka na lotu sada)

      • Neo napisao:

        Ovo je čista utopija. Osobno sam radio kod poslodavaca (dakle ne jednog) koji mi nisu plaćali doprinose (neki ni plaću), ali istovremeno nisu nudili jeftinije usluge (radi se o građ. sektoru)

        • vedran2006 napisao:

          kako znate koliko bi iste usluge koštale da su vam isplaćivali plaću i/ili doprinose kad vam ih nisu isplaćivali?

          • IsakN napisao:

            Vjerovatno je usporedio usluge drugih građevinara. Ja isto poznajem taj sektor pa mogu reći da znam da je bilo firmi koje nisu plaćale doprinose, plaćale pola doprinosa, plaćale sve doprinose itd.. bilo je svakakvih muljanja, a bilo je i onih koji su sve plaćali. Usluge su uvijek bile iste cijene🙂

            • vedran2006 napisao:

              kao što kaže Šimun, neznamo.
              Možda su cijene bile iste zato što su i oni koji su plaćali spustili kako bi bili konkurentniji ali im je profit bio manji. Da su svi plaćali tržište bi sigurno drukčije funkcioniralo.
              Ili smo imali oligopol pa su se cijene dogovarale, ali to i dalje ne mijenja princip, samo komplicira promatranje uzroka i posljedice.

        • Simun napisao:

          Dokazi iz stvarnog života pojedinaca uglavnom ne mogu poslužiti da pobiju teoriju, koliko god to apsurdno zvučalo. Npr ako teorija gravitacije kaže da stvari padaju na zemlju, a ja svojim očima vidim stvari koje ne padaju na zemlju, prije ćemo zaključiti da sam vidio balone, ili da sam malo popio, nego da je teorija gravitacije netočna.

          Tako ti je i ovo s građevincima. Može biti sto stvari, npr. možda nisu nudili niže cijene, nego iste kao i svi ostali, ali su oni poslovali s dobitkom a ostali s gubitkom.

          Ali to ne mijenja ispravnost teorijskih zaključaka da porezi znače više cijene (a doprinosi su porezi), da veća ponuda (a i sivo tržište je ponuda) znači niže cijene, itd.

          • dandy napisao:

            Svi se slažemo s teorijom da viši porezi znače više cijene, te da sa smanjivanjem poreza padaju cijene i raste standard građana.
            Sporno je samo tvoje mišljenje da bi po istoj teoriji izbjegavanjem plaćanja poreza od strane kriminalnih tvrtki ili još gore masovnim neplaćanjem poreza od strane svih poreznih obveznika došlo do smanjivanja cijena proizvoda i usluga što bi dovelo do porasta standarda konkretnih građana Republike Hrvatske.
            Tvrdim da se to u konkretnom slučaju ne događa jer država poreznu evaziju nadoknađuje zaduživanjem u inozemstvu uz vrlo visoke kamate koje padaju na teret svih poreznih obveznika konkretnih građana Republike Hrvatske kojima zbog toga stalno rastu porezi i pada životni standard.
            Zbog povećanja poreznog opterećenja rastu cijene (svi se slažemo), a tvrtke porezni dužnici ne smanjuju svoje cijene jer za to nemaju razloga. Zato držim da je jedino moralno ispravno i ekonomski korisno sve porezne dužnike poslati u stečaj, a njihovim menadžerima zabraniti otvaranje novih firmi.
            Moramo ekonomiju vratiti pod okrilje etike, svi poduzetnici moraju imati jednaki položaj na tržištu, porezi se moraju plaćati, a one koji to ne žele treba izbaciti iz tržišne utakmice.
            Od države trebamo zahtijevati učinkovito provođenje zakona i osobnu odgovornost političara za svako neuspjelo utjerivanje poreznih dugova. Ne može Linić opraštati porezne dugove u ime nekakvih viših interesa (očuvanje radnih mjesta) i još pri tome uvoditi nove poreze. Ako se nekome oprosti porezni dug onda treba svima retroaktivno vratiti istu količinu plaćenih poreza.
            Ne plaćanje poreza je čista krađa zbog koje je i poznati gangster Al Capone završio u zatvoru.
            Moje mišljenje nema nikakve veze s trenutnom garniturom na vlasti, ono jednako vrijedi za sve prošle, sadašnje i buduće vlade. Prošle vlade su dozvolile neplaćanje poreza, sadašnja nema snage ni znanja za radikalnije promjene, a buduće vlade tek trebamo prisiliti da počnu ekonomski razmišljati i povlačiti radikalne poteze (tzv. strukturne promjene) u interesu svih građana Republike Hrvatske.

            • vedran2006 napisao:

              Milton Friedman se ne slaže s vama, jednom je prigodom izjavio (kada je država prtljala sa ekonomijom i činilo se da ide u sve gorem smjeru kao i danas).
              Da vidi svijetlu budućnost ponajviše zbog činjenice da su amerikanci majstori u izbjegavanju državnih nameta.

              Kad govorite o moralu i etici, morate razumjeti sve druge implikacije. Mislite li da nije moralno i etično da menadžment kompanije pokušava proizvesti što veći profit za vlasnike.
              Ili mislite da bi u takvom okruženju menadžement trebao napustiti svoju odgovornost za radnike, plaće i zaradu dioničarima u pohodu na sveti gral etike i morala?
              Što ako menadžment mora izabrati bankrot ili izbjegavanje nameta? Što je tu moralno i etično? simplificirate problem.

              što ako vlasnik firme doma ima petero gladne djece, onda je moralno i etično da on propadne i da mu djeca umru od gladi. nemojte zaboraviti da smo svi ljudi i da nas vodi želja za napretkom.
              Znam da ovo nije argument, jer isto tako i političar koji ima debelu plaću koju ne zarađuje, može tražiti da ostane na vlasti jer eto ima petero gladne djece.
              ali samo ukazujem da je stvar kompleksna i ako ju svedemo na moral i etiku vrtimo se u krug.
              bilo bi nam definitivno bolje da smo svi moralni i etični (tada bi političari bili etični pa bi uskladili svoje troškove sa prihodima a ne obratno, a mi bismo svi platili porez i sve super).

              S tim problemom vam se bavi i genetika, zove se prisoner’s dillema, i razrješava se tako da se razvijaju dominantne strategije, jedna od njih je ako te druga strana (u ovom smislu političari iznevjeri – recimo podigne porez a najavio je racionalizaciju, ti prestaneš plaćati porez, tako da ga naučiš da drugi put ne vara – bude etičan, i obratno ako država smanji porez i mi ipak prestanemo plaćati oni povećaju kazne za ne plaćanje i postrože kontrolu). itd.

              to je prirodni mehanizam za uvođenje morala i etike, vidite skandinavske zemlje, tu se radi o stolječima kulture, a ne nametnute etike i morala.

        • vedran napisao:

          evo priuštili nam naši solidan primjer za analizu
          http://www.jutarnji.hr/grgic-pod-sumnjom–utajili-su-milijardu-kuna-poreza–a-on-je-kupovao-nekretnine–/1051724/

          eto ljudi plaćaju 2500 tisuće kuna umjesto 4000. ubuduće će biti puno skuplje izgleda, pazi naša država na nas nema što.

  4. Povratni ping: Blogeri u formi | Eclectica

  5. reakcionar napisao:

    Vrlo interesantan post. Osobno sam potpuno promijenio mišljenje o ulozi etike u ekonomiji, i sada sam uvjeren da bez ratovanja na tom frontu bilo kakva free market ideologija nema puno šanse za probijanjem. Objašnjavati da ne želite da vas se pljačka, maltretira, kontrolira na svakom koraku itd. je bezuspješno ako se tome ne doda i dimenzija morala. To aktivira potpuno druge centre u mozgu i djeluje znatno efektnije.🙂

  6. vedran2006 napisao:

    @dandy

    ne plaćanje državnih nameta je jedino što nas štiti od 100% poreza. Zamilsite društvo u kojem svi plaćaju baš svaki namet koji država izmisli? upravo činjenica da će povećanjem nameta neki članovi društva pribjeći sivoj ekonomiji štite nas od nametljivaca odnosno država mora kalkulirati sivu ekonomiju u razinu nameta.

    Ono što mislim da je ključ zašto su neka društva bolja u odnosu na druge unatoč visokim porezima je težište na regresivnim umjesto prograsivnom poreznom sustavu (postoje i neka istraživanja na tu temu).
    stvar postaje kompleksnija kad uzmemo utjecaj poreza na inovacije kao osnovni pokretač razvoja, gdje u priču ulazi i sama razina poreza (djeluje destimulirajuće). itd.

    iznimno je bitno za što se prikupljeni porez koristi (transferi socijalno ugroženim – bolje ili investicije i proizvodnja – jako loše). Švedska, Norveška i sl. države porez koriste drugačije nego to čini SAD itd.

    • dandy napisao:

      Izbjegavanje plaćanja poreza ne smije biti naša jedina zaštita od 100% poreza.
      Živimo u demokratskoj državi u kojoj vlast pripada narodu i proizlazi iz naroda.
      Poreze nam nameću naši izabrani predstavnici, a mogu to raditi zato što im mi to dopuštamo.
      Problem je naš podanički mentalitet, socijalističko obrazovanje i prevladavanje socijalista u medijima i na vlasti te stoga na tom području trebamo tražiti rješenja.
      Porezni prihodi su naše zajedničko vlasništvo, a izbjegavanje plaćanja poreza je kriminal koji poštene porezne platiše dvostruko osiromašuje.
      Prvo tako što nam izravno smanjuje zajedničku imovinu, a drugi put jer će potaknuti Vladu na povećanje poreza kako bi postigli planirani proračun. Nikad im ne pada napamet da bi recimo zbog pada potrošnje u trgovini na malo za 5% trebali odgovarajuće smanjiti broj korisnika državnog proračuna nego razmišljaju kako povećati neke druge poreze. Isto vrijedi i kada netko predloži smanjenje PDV-a na hranu, kažu može, ali moramo izmisliti neki drugi porez kako bi nadoknadili manjak.
      Umjesto da kažu Može! Smanjit ćemo broj ministarstava na 10, broj saborskih zastupnika na 100 i broj državnih službenika za recimo 30% i tako uštedjeti potrebna sredstva.
      Porezi moraju biti niski, ali to se nikako ne može postići izbjegavanjem njihovog plaćanja.

      • Simun napisao:

        Dakle, država bi trebala smanjiti troškove, ali neće, što znači da mi svi moramo plaćati poreze. Jer kad već ona neće popustiti onda moramo mi. Ako to nije podanička logika onda ne znam što jest.

  7. vedran napisao:

    obično se tvrdi da privatni interesi da im se prepusti upravljanje prirodnim resursima bi uništili sve u lovu za profitom.

    ovdje možemo vidjeti što se događa kad država upravlja sa resursima, rezultat isti kako se to predviđa privatnom vlasništvu (iako mislim neopravdano), ali bez profita.

    http://www.glasistre.hr/multimedija/pula_istra/zbog-golfa-izvor-kod-savudrije-ostao-bez-vode-358158

  8. vedran2006 napisao:

    inače na temu produktivnosti, standarda i sl. nabavio sam jednu knjigu koja govori o izraelskom čudu. to je zemlja koja se nalazi u zoni konstantnog sukoba, a recimo generira najviše inovacija po stanovniku. najviše start up kompanija niče u Izraelu.
    Nisam još pročitao, ali čini mi se kao dobar uvid u nužnost poduzetničkog mentaliteta koji zapravo može svaku zemlju izvuči van, nikakve državne investicije koje naši političari spominju nikada nikoga nisu izdignule van (Kina je primjer za koji se svi hvataju, ali to je mislim jedan veliki mit, Kina je zapravo izvukao radni i poduzetnički mentalitet.)

    Činjenice koje to dokazuju je da kinezi u zemljama azije gdje god dođu pokreću poslove i vrlo često bivaju nosioci razvoja. ja sam siguran da bi nas jedno milion kineza ovdje puno brže i jeftinije izvukli iz krize nego kojekakvi spinovi.
    ali kad mi želimo civilizirani razvoj, tako da nitko ni ne zaprlja ruke i eto blagostanja.

  9. Povratni ping: Povratak ekonomije pod okrilje etike | Austrijanci

  10. pol pot napisao:

    ovo je sjajan post, a i komentari su vrlo zanimljivi i poticajni: svaki ekonomski model uvijek proizlazi iz određene vrste morala u pozadini i povijesnih okolnosti i tradicije. Ovo su razumjeli i Adam Smith i američki tvorci ustava i Karl Marx, svaki na svoj način – ultima ratio free market economy i nepovredivog privatnog vlasništva (nad tijelom i imovinom) nije veća produktivnost i bogatstvo (oni su nusprodukt sustava) nego SLOBODA- ideja da je svaki pojedinac slobodan jer ima neka neotuđiva prirodna prava (ona se smatraju toliko očiglednim da se ne dokazuju, a dokazati ih se i ne bi moglo), filozofi ne mogu dokazati čak ni postojanje materije kao takve ali se neke stvari moraju uzeti zdravo za gotovo, pitanje je na kraju koje

    • KsdK napisao:

      “neotuđiva prirodna prava (ona se smatraju toliko očiglednim da se ne dokazuju, a dokazati ih se i ne bi moglo)”

      Kada bih to i želio, teško da bih u ovome komentaru nekog uvjerio u superiornost određene teorije prirodnog prava na drugom, ali ne slažem se da ne postoje dokazi za neku teoriju prirodnih prava. Očito je da se ne radi o znanstvenom nego o filozofskom dokazu kojeg neće svi prihvatiti, ali zbog toga nije ništa manje racionalan.

  11. pol pot napisao:

    …We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal, that they are endowed by their Creator with certain unalienable Rights, that among these are Life, Liberty and the pursuit of Happiness… ovo je čin vjere dakle, on se može racionalno dokazivati ili odbacivati ali ipak ostaje čin vjere… catholic should know better🙂, šalu na stranu, ne znam, stvarno se ovo ne mora prihvatiti, i drugi se sustavi mogu napraviti npr. feudalni, robovlasnički itd… meni se baš sviđa američki ustav🙂

    • KsdK napisao:

      Moglo bi se svašta tu napisat (doslovno rasprava o svakoj Vašoj rečenici), nisam odmah primjetio da se referencirate na ustav SAD-a koji se i meni sviđa. Što je čin vjere je posebno pitanje, ako prihvatimo neka postmodernistička i new age tumačenja onda možemo sve proglasit činom vjere. Toma Akvinski koji je inspiriran Aristotelom počeo razvijat teoriju prirodnog prava je smatrao da može sve racionalno pokazat, ali nije sad ta priča bitna – vjerojatno bih je i pogrešno ispričao🙂 – no nemogu se složit da sve ostaje na činu vjere. (Pritom nemislim da je zadnja rečenica čin vjere) Kak se samo upletem u ovakve rasprave😀

  12. pol pot napisao:

    nisam filozof, nemam ni predznanje a ni volje ulazit u ontološko logička nadmudrivanja – osuđen sam na poraz već u startu🙂 moji heroji su Gombrowitz, Broch ili Musil (romanopisci), a ne Aristotel, Spinoza ili Heidegger – predajem se

    • KsdK napisao:

      Bez brige, nisam ni ja filozof. Nema nikakve predaje jer nije bilo niti borbe, samo mala reakcija na tvrdnju kako su svi sustavi podjednako obranjivi (i valjda podjednako pogrešni)… Složili smo se oko američkog ustava i to je to, za svaki sljedeći problem ćemo se obratit ustavnom sudu, nema potrebe da mi raspravljamo dalje🙂

  13. Povratni ping: Dugi marš u djelomično ropstvo i natrag u djelomičnu slobodu: što domaći populizam jest i što nije, te trebamo li se bojati uspona Laburista | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s