Što je gore za ekonomiju: lopovi ili lovci na vještice?

Nedjeljni Komentar piše danas o urnebesnim vijestima iz zemlje i svijeta, pa spominje i nove procjene pada domaćeg BDP-a za 2%. Među ostalim kaže:

Osobno, mislim da je SDP tek 30% kriv za sadašnju situaciju, a 70% je krivica HDZ-a.

Teško je govoriti o brojkama, ali ja sam uvjeren da je SDP izravno kriv za barem pola ovogodišnjeg pada. Njihovo uvođenje novih poreza, najava retroaktivnog oporezivanja dobiti, i drugi slični potezi, sigurno su imali negativne posljedice po ekonomiju. Recimo, kontrola naplate doprinosa je povećala nezaposlenost, kao što vidimo, toliko da niti turistička sezona to ne može zamaskirati.

Ovo je dobar povod da prokomentiramo efekte koje na gospodarstvo imaju korumpirani političari u usporedbi s efektima koje na isto imaju nekorumpirani moralizatori.

Nekako je općeprihvaćeno da je prošla vlast izgubila izbore velikim dijelom zato jer je bila duboko ogrezla u korupciju na svim razinama. Ovima koji su ih naslijedili su puna usta pravde i čini se da mnogi, počevši od ministra financija, iskreno vjeruju u svoju moralizatorsku misiju. 

Čini mi se već sada da je prošla vlast bila manje štetna za gospodarstvo od ove nove. Stvar je prilično kontraintuitivna, znam. Kako lopovi mogu biti manje štetni od poštenih? Intuitivno je jasno da je korupcija loša stvar i intuicija je ovdje točna. Radi se stvarno o nemoralnom, nepoželjnom ponašanju koje treba sprječavati i kažnjavati. Ali ekonomisti koji proučavaju gospodarski razvoj odavno znaju da korupcija — zloupotreba javnih financija ili javnih ovlasti za vlastiti račun — ne može biti glavni problem, glavna kočnica rasta.

Korupciju je notorno teško precizno mjeriti. Najpoznatiji svjetski indeks korumpiranosti se zove “indeks percepcije korupcije” i dobiva se anketiranjem. Ako pogledamo taj indeks, vidimo da su bogate zemlje malo korumpirane, a siromašne vrlo korumpirane. U Švedskoj se zbog čokolade kupljene službenom karticom podnosi ostavka, a u Nigeriji nestaju milijarde i nikome ništa.

Iz tih ljestvica možemo steći dojam da korupcija smeta gospodarskom rastu, ali stvar nije baš tako jednostavna. Postoje brojni anegdotalni dokazi, na primjer, da je godinama najbrže rastuća svjetska ekonomija, kineska, vrlo korumpirana. Ni u ekonomskoj povijesti Zapada nije manjkalo korupcije. Danas kad je manje korumpiran, manje i raste.

Zašto se široko misli da korupcija koči rast? Imajmo na umu tipične primjere korupcije: namještanje natječaja firmi koja nije najbolji ponuđač ali je “povezana”, traženje mita za dobivanje nekakve dozvole (recimo građevinske), zapošljavanje manje kvalitetnog čovjeka jer ima vezu, izvlačenje proračunskog novca preko fiktivnih poslova.

Sve su to stvari koje s pravom izazivaju ljutnju. Ali jesu li ekonomski štetne? Tvrdnja da jesu je refleksna i zasniva se na raznim pretpostavkama koje su prilično klimave. Padaju mi na pamet tri.

Prva je nerazlikovanje proračuna i gospodarstva. Iz toga se misli da šteta za ekonomiju nastupa u trenutku kad posao bojanja tunela ili gradnje ceste dobije “povezana” firma, ali to nije točno. Šteta za ekonomiju nastupa ranije — u trenutku kad se proračun puni! Nakon toga je nemoguće znati je li cestu uopće bilo potrebno graditi, jer nema računa dobiti i gubitka, nema racionalnosti u odlukama. Zato je nemoguće reći, recimo, da dobra (nekorumpirana) država troši novac na način koji pomaže gospodarstvu, a loša (korumpirana) na način koji mu ne pomaže. Za ceste koje radi Švedska znamo da su potrebne jednako kao za ceste koje radi Nigerija — ni u jednom ni u drugom slučaju o potrebnosti tih cesta ne znamo ništa. U svjetlu toga, dva scenarija:

1) država otme 100 kn, penzionerima da 60, a sa ostalih 40 sagradi jednu cestu, pri čemu 20 košta cesta a 20 ode u džep kroz korupciju
2) država otme 100 kn, penzionerima da 60, a sa ostalih 40 sagradi dvije ceste po 20 (nema korupcije)

Ne možemo smatrati drugi scenarij automatski superiornim jer, ponavljam, ne znamo ništa o potrebnosti cesta. 

Štoviše, gradnja ceste je grublja i možda štetnija intervencija u gospodarstvo od podjele novca penzionerima. I jedno i drugo šalju pogrešne signale privatnom sektoru. Ali gradnja ceste uz to i trajno onesposobi komad zemljišta, a upotrebljeni beton, pijesak i asfalt su također uništeni/bačeni. Kad penzioneri troše više novca nego bi inače imali i to su pogrešni signali, ali bar se resursi usmjeravaju u nekakve stvarne ljudske potrebe.

Moguće je tako da je ekonomski najmanje štetno ako se novac iz proračuna podijeli izravno pojedincima bez da se zauzvrat traži neki rad, usluga, proizvod. Privatizacijom proračunskog novca ponovo počinje njegova racionalna upotreba. Korupcija (krađa) je duboko nepravedna, ali postoji barem jedna ekonomski štetnija stvar — uništenje fizičkih resursa kroz sulude infrastrukturne projekte.

Druga pogrešna pretpostavka se tiče raznih dozvola, i ona je da birokrati na ključnim mjestima nisu racionalni igrači. Tako se misli da oni koče procese (ulaganja) time što traže mito. Međutim, je li njima stvarno u interesu da mito postave tako visoko da zakoče ulaganje? Logičnije je pretpostaviti da će birokrat, jednom kad je prisvojio (privatizirao) nešto što mu ne pripada, a to je ovdje pravo da blokira projekt, s tim svojim vlasništvom postupati racionalno. To znači da će prodavati po cijeni koju odredi tržište. Kako su firme također racionalne, neće nuditi više nego bi im bilo isplativo. Najvjerojatniji krajnji efekt je da će mušterije firme platiti mito birokratu, jer će on biti ugrađen u cijene firme koja ga je platila. Opet imamo situaciju koja nije idealna, ali nije ni potpuno netržišna. Mušterije, tržište, odlučuju tko će dobiti koju dozvolu. Ako razmotrimo ova dva scenarija:

1) dozvola se dobija strogo na osnovu kriterija
2) dozvola se dobija podmazivanjem birokrata

Koju će situaciju tvrtke radije imati? Meni se prije čini da će 1) biti zapreka ekonomskom rastu nego 2), odnosno da je više firmi odustalo od ulaganja jer su propisi bili prestrogi nego zato jer je mito bio previsok.

Treća stvar zbog koje se pogrešno smatra da je korupcija štetna je zamišljanje firmi kao ljudi. Tako se onda pretpostavlja da se korupcija firmama gadi, da im je moralno odvratna, da izaziva indignaciju, i da one zato neće ulagati u korumpiranu zemlju. Možda, ali prije bih rekao da su firme vrlo hladnokrvne, zapravo, prilično bezosjećajne i amoralne. Što su veće tim više, ali brza depersonalizacija počinje već nivo iznad obrtnika. Uglavnom, umjesto da se vrijeđaju i dure, korupciju tretiraju kao trošak. Ono što ih odbija od korumpiranih zemalja (pretpostavljam) nije nemoralnost korupcije, nego nepredvidivost pravnog okvira i/ili politička nestabilnost. Na kraju krajeva, ukupni trošak poslovanja u nekorumpiranoj Švedskoj je vrlo visok. Ako je neka jeftinija zemlja korumpirana na stabilan (predvidiv) način, može biti zanimljiva kao alternativa.

Ponavljam, korupcija jest moralno loša stvar. Ovo nije obrana korupcije. Ali ako usporedimo štetu koju je hrvatskoj ekonomiji napravila prošla vlast, koja je možda krala (možda, jer sudski procesi nisu gotovi), ali nije mijenjala pravila igre i pustila je više-manje gospodarstvu da se samo snalazi s krizom, sa štetom koju radi ovaj trenutni križarski pohod na smutljivce, neplatiše doprinosa, ekstraprofitere, eskivatore poreza i drugog, onda mi se čini da je ovaj drugi štetniji.

Najbolja državna ekonomska politika je neaktivnost. HDZ je bio pasivan, i to je bilo dobro. SDP je aktivan i to je jako, jako loše.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

26 odgovora na Što je gore za ekonomiju: lopovi ili lovci na vještice?

  1. IsakN napisao:

    Prvo što želim reći jeste da ne znam koliko je sad SDP “pošten”, ali budući da si ti postavio teze tako idemo tim putem.

    Zašto je problem HDZ-ove korupcije veci od samo toga kako ce se proračunski novac potrošiti. U tome što postoje firme i “firme”. Jednima je dozvoljeno da ne plaćaju porez, da ne prijavljuju radnike, da dobivaju dozvole na vrijeme itd.. dok drugima dolazi inspekcija zbog bilo kakve moguće gluposti koja u zakonu postoji.
    Ako to nije iskrivljavanje tržišta i totalno pogrešni signali u cijeloj ekonomiji ja ne znam šta jest.
    To je po meni puno veći problem korupcije nego samo to što će neko dobiti namješten natječaj. Jer korupcija i znači da se nekog ko je politički oponent ili ne plaća “reket” stranci izbači iz tržišta u potpunosti. Vidio sam takvih primjera jako puno.

    Zašto je porez poreznih dužnika dobra stvar? Zato što bismo valjda svi trebali poslovati po zakonima. Ako se ne držimo zakona onda nismo pravna država (a mislim da se ni ti ne zalažeš za anarhiju).

    • Simun napisao:

      Zašto je problem HDZ-ove korupcije veci od samo toga kako ce se proračunski novac potrošiti. U tome što postoje firme i “firme”. Jednima je dozvoljeno da ne plaćaju porez, da ne prijavljuju radnike, da dobivaju dozvole na vrijeme itd.. dok drugima dolazi inspekcija zbog bilo kakve moguće gluposti koja u zakonu postoji.

      To nije pravedno, ali mislim da je manji problem nego što ti se čini. Naime kad otvaraš firmu, nije ti važno imaju li sve firme u tvojoj branši isti tretman. Tvoja odluka o pokretanju firme ne ovisi o tome plaća li susjedni kafić reket (a ti ne), opraštaju li u općini susjednoj pekari komunalije (a tebi ne) i slično. Ono što tebe zanima je, kad se TVOJI troškvi usporede sa TVOJIM prihodima, ima li tu profita?

      • IsakN napisao:

        Kako nije bitno?
        Ja napravim racun troskova i prihoda. Izracunam da cu imati profit. Ulupam u svoju firmu odredjeni novac. Pokrenem posao. Sve super. Dodje inspekcija jednom. OK platim. Dodje 2. put nadju neku novu glupost OK popravim i platim. Idem dalje. Dodje treci put i opet mi nadje neku dodatnu glupost. Ja opet placam.
        A moj konkurent ne placa ni inspekcije, ni radnike ni pdv.
        Ja zatvaram firmu, novac potrosio ostalo mi nije nista.
        Prava trzisna utakmica nema sta🙂

        • Simun napisao:

          Ima očito različitih vrsta korupcije i nisu sve jednako štetne. Ja sam spominjao primjer mita za građevinsku dozvolu. To je nešto što jednom moraš napraviti i gotovo, a mito uračunaš u trošak. Naravno da je reket nekakvog inspektora nešto drugo, što je veliki problem jer je nepredvidiv. Ali mislim da, kad se govori o korupciji prethodne vlasti, misli se najčešće na krađu proračunskog novca i novca iz javnih firmi, a ne na iznudu od privatnika.

  2. između redaka napisao:

    Zanimljiva teza…i ima istine u njoj.

    Ajmo pretpostaviti da te imaginarne ceste su potrebne i Švedskoj i Nigeriji

    Istina je da je trošak poslovanja u nekorumpiranoj Švedskoj velik ,međutim kako mi neznamo koliko je velik opsg korupcije u Nigeriji može se vrlo lako desiti da će trošak izgradnje ceste biti veći nego u Švedskoj.

    Po meni je korupcija jedna od najvećih problema za svaku državu…nemože se mjeriti sa promašenim investicijama.

  3. KsdK napisao:

    Primjer iz poljoprivrede; ne znam točno kakvi su prije bili zakoni, ali puno ljudi (sezonski) rade na crno, nedavno su zakoni postroženi (a ne znam točno kakva je bila prije situacija) i počeli su se provoditi. Konkretno to znači da si prije mogao radit kod nekog (ili zaposlit nekog) na par tjedana/mjeseci i država se ne bi toliko uplitala, bilo bi to sve na crno (možda nekad i malo korupcije sa inspektorima), ali ljudi su dobivali plaće, poslodavci su pokretali proizvodnju…

    Prošle jeseni su se inspektori aktivirali, podjelili velike kazne. (Cilj je bio smanjit nezaposlenost, brojeve i statistiku naravno). Ne bih znao procjenit koliko je to bilo demotivirajuće, ali je otežalo situaciju i sigurno utjecalo na planove nekih ljudi da ulažu u poljoprivredu. (Kazne su 30-200k kuna. Naravno, nisu svi radili na crno niti su svi odustali zbog inspekcija, ali …)

    Brojevi nisu bitni, ali poanta je: Prije su ljudi radili i zapošljavali (siva ekonomija i korupcija), danas je to otežano (lov na vještice).

    Još jedan primjer je čuvanje djece. LJudi ostavljaju djecu kod susjede ili neke poznanice da ih čuva na crno, dođe inspekcija svi dobiju velike kazne. Ne znam kako se ljudi mogu legalno snać u nekim mjestima (a posebno ne znam ni zašto bi se morali “legalno” snalazit, ne samo roditelji nego i žene koje žive od toga), ali to je primjer koji iako možda nema toliki ekonomski utjecaj, pokazuje svu glupost takvog ponašanja (lova na vještice).

    Unatoč mojim mikroprimjerima za koje ni ne znam koliki je utjecaj, nadam se da nisam fulao temu sastavka🙂

  4. reakcionar napisao:

    Odličan članak.
    Lovci na vještice su uvijek veći problem od običnih lopova – običnom lopovu nije u interesu graditi konc logore, plinske komore, vješala i giljotine. Velikim ideolozima jeste. Ista stvar u ekonomiji – obična lopovčina napravit će uvijek manje štete pokušavajući skrenuti državnu lovu u svoj džep, nego ideolog koji je iskreno uvjeren da su magične metode štampanja ili zaduživanja pravi lijek.

  5. Ed napisao:

    Korupcija i glupe državne politike (makar bile s najboljim namjerama) su štetne po ekonomiju. Iako imam jako loše mišljenje o SDPu i ni mrtav ne bih glasao za njih, mislim da je kumulativni efekt štete koju je HDZ radio daleko veći. Tragedija je u tome što i ovi rade ogromnu štetu.
    HDZova politika je daleko od toga da su si oni malo pokrali, ali pustili gospodarstvo da ide svojim tokom. Da ne govorimo o potplačivanjima njihovog biračkog tijela, potpisivanjima suludih kolektivnih ugovora sa sindikatima, velikom zapošljavanju rođaka u državne sektore, beskrajnim odgađanjima privatizacije kako bi se udovoljilo sindikatima, prijevremeno su umirovili dobar dio radnog stanovništva i dali im benificije koje plaćamo dok su živi itd itd.

    • Simun napisao:

      Da ne bi sad neko mislio da ja smatram HDZ nekakvom “laissez faire” strankom🙂 … naravno da su oni napravili golemu štetu ekonomiji u svojim mandatima. Ovdje mislim na užu usporedbu, njihov odgovor na krizu je bio ne raditi ništa, a SDP-ov je pokretati investicije. Ovo drugo je gore. Bilo bi bolje kad i SDP ne bi radio ništa.

      • Kapitalac napisao:

        istina, primjerice da vlast iduće godine ne “upumpa” 3.000.000.000,00 HRK u turizam to bi značilo da će svakom zaposlenom u realnom sektoru u džepu ostati 3.000,00 HRK, što bi mnoge od njih potaknulo da odu na ljetovanje (ove godine 67% Hrvata nije ljetovalo – anketa Večernjeg).
        Osim toga na direktne poticaje svima i svakome odlazi još 9mlrd HRK, dakle cca. 10mlrd HRK godišnje iliti 10.000 HRK po glavi zaposlenog samo je dio troška kojeg svaki građanin plaća zahvaljujući aktivnoj vlasti.
        Visina poreznog opterećenja građana (od 50-70%) je svojevrsni indikator aktivnosti vlasti.

      • Ed napisao:

        Ne brini, nisam te shvatio kao naklonog HDZu🙂

  6. kboyaobir napisao:

    po meni su HDZ i SDP sestrinske socijalističke stranke, i nemaju različit odnos prema ekonomiji. njihove su razlike svjetonazorske tipa; ustaša-partizan; vjera-ateizam, hrvatsvo-EU. I da, HDZ je kroz ovih 20 godina imao više vremena nakrast se i izgraditi svoju policijsko-obavještajnu mrežu, zato im je mutež u odnosu država-građanin odgovarao, jer su tu i oni mogli lišo proć.
    SPD ide za tim da protukorupcijskom kampanjom i ovo pionirštinom koju proklamiraju zapravo ljudima zamažu oči – oni nemaju jaja za one poteze koji su nužni, pa ljudima žele objasniti da će sve biti bolje ako se iskorijeni kriminal. a neće.
    jer suštinska korupcija u koju smo ogrezli je ona koja se odvija između političara i birača.
    – treba nam besplatno zdravstvo, školstvo, knjige za djecu, prijevoz do škole, mirovine za sve, plaće, javna infrastruktura, sistem navodnjavanja…
    – ne trebaju na bogataši, oni trebaju dati svoje bogatstvo u proračun da bi nam svima bilo bolje,
    – ne trebaju nam strani investitori, jer će pokuvati sve naše, postat ćemo roblje u svojoj zemlji,
    na takvoj platformi, besplatnoga za sve, demagogije i klijentelizma birači već 20 godina biraju sve prošle vlade. i tako će i nastaviti, na žalost.
    eventualno, pristat će na “švedski put”, jer to “nije sirovi liberalni kapitalizam kao u americi”.

    • strasilo napisao:

      ja čak vidim razliku
      svaki potez HDZ-a mi djeluje kao kupovanje biračkog tijela svim sredstvima
      dosta toga što radi SDP mi djeluje kao neko iskreno uvjerenje da je nešto apsolutno suludo misija od PRAVDE ili što već (tipa porez na imovinu, pa one gluposti sa zabranama osnivanja firmi, pa ovo, pa ono)

  7. Neo napisao:

    Pogrešno se smatra da je korupcija samo uzimanje plave koverte ispod stola… Korupcija je svako ponašanje vlasti koje nije racionalno i ekonomski opravdano.

    Korupcija je kad na čelo HEP-a stavite načelnika male općine koji pojma ne o bussinesu ali je zato član vladajuće partije. Nije sanader mogao toliko strpati u đep koliko su nesposobni direktori koje je postavljao napravili štete (sjetite se one kupnje struje za cca 500ml kn po max cijeni na tržištu prije par godina)
    Korupcija je kada gradite ceste i mostove koji nemaju ekonomskog opravdanja .
    Korupcija kada dajete poticaje za poljoprivredu bez obzira koliko seljak stvarno proizvede.
    Korupcija je kada 20% invalidu dom. rata dajete mirovinu.

    Moglo bi se nabrojati još koruptivnih vrsta ali samo ovih nekoliko nas su doslovno koštale milijarde i milijarde…

    I ono što se sada vidi nakon promjene vlasti da je (možda, veliko možda) smanjen broj plavih kuverti ali sve drugo je ostalo isto.

  8. mycomm napisao:

    Cijeli gradjevinski sektor od proizvodnje gradjevinskog materijala , do prodaje i samih gradjevinara imaju ogromni pad prihoda za sto je nekih 90% zaslusazn SDP i njihov porez na nakretnine.

  9. Posao na dlanu napisao:

    Smatram da je nemoguće ovako uspoređivati ekonomske efekte 2 vlasti, pogotovo u relativno kratkom roku. Glavni razlog je što uspoređujemo odluke s ekonomskim indikatorima (na koje utječu iste te odluke, ali i brojne druge prethodne odluke), koji se ne odvijaju u istom trenutku (jer ne možemo promatrati obje vlasti istovremeno). Sve se svodi na “što bi bilo kad bi bilo”. Možda bi BDP pao 5% poena u Q2 da je HDZ i dalje na vlasti, a možda će tek pasti za 8% poena jer SDP donosi ovakve odluke. Možda će nam zbog toga nakon 10 godina biti bolje. Možda bi nakon 10 godina moglo biti 10 puta gore (gore i bolje podrazumijevaju rast životnog standarda).

    Da se vratim na osnovu posta – još teže mi se čini paušalno uspoređivati što je gore za ekonomiju – “koruptivno odlučivanje vlasti” ili “pravednije” odlučivanje (kako god vlast tumačila pravedne odluke). Nas je naš koruptivni model stajao milijarde kuna (direktno) i indirektno (kroz ne-optimalnu alokaciju resursa) vjerojatno milijarde eura. Proračun i njegova alokacija nije jednogodišnja stavka kako naši političari vide proračunsku potrošnju i njene efekte. Korupcija nije pokretač gospodarstva i ta teza je vrlo opasna. Korupcija je ubojica tržišta (što je tržište javnog sektora veće, to je naglašenije negativan efekt korupcije). Korupcija iskrivljava gospodarstvo i iako može imati kratkoročno pozitivne efekte (pa čak i dugoročne), ugrožava i usporava razvoj.
    Sve pohvale za druge članke.

    • Simun napisao:

      Objasnite onda korumpiranu Kinu, korumpirane azijske tigrove, korumpirane SAD u 19. stoljeću, korumpirani Brazil, korumpiranu Indiju… itd. Najbrže rastuća svjetska gospodarstva i nekad i danas su duboko ogrezla u korupciji.

      • Posao na dlanu napisao:

        Objasnio bih tako što mogu nabrojati 150 drugih zemalja koje su isto tako korumpirane (ili i više), a ni blizu ekonomski uspješne (kako god definirali ekonomski uspjeh). Kako to objasniti? Nije korupcija izvor “uspjeha”. Ona je sredstvo ili način rada. I korupcija ima raznih oblika, korupcija može rezultirati dobrim ili lošim ekonomskih efektima (kao što sam naveo, moguće je ostvariti pozitivan efekt korupcijom). Ali to nema veze s mojim komentarom da je nemoguća usporedba o dvije vlasti te zaključak kako korupcija manje sprečava rast gospodarstva na osnovu ovih gore napisanih tvrdnji u članku, jednako kao što je meni nemoguć zaključak kako su SAD ili Kina uspješni jer su korumpirani. Korupcija postoji svugdje, uspješni i neuspješni postoje svugdje i ne može biti isto objašnjenje za nečiji uspjeh i za nečiji neuspjeh. Barem meni nije to shvatljivo

        • Simun napisao:

          A tko je tvrdio da je korupcija izvor uspjeha? Prati kontekst: ti si ustvrdio da je brana uspjehu, na što sam ja naveo zemlje i periode koji su i korumpirani i uspješni, što pobija tvoju tvrdnju da je korupcija ubojica tržišta, prijetnja razvoju, itd. Kina raste stopama od 10% godišnje već više od 30 godina a korumpirana je, itd.

          A da bismo usporedili dvije vlasti ne moramo znati sve moguće efekte svih mogućih politika, niti moramo znati što će biti za 10 godina. Ekonomska analiza se radi po “ceteris paribus” principu. To znači da se gleda utjecaj neke politike pod uvjetom da sve drugo ostane isto.

  10. GoranAPP napisao:

    A što ako novac potrošen na korupciju nestane iz sustava ili pak opet bude iskorišten za štetne projekte? Prije svega treba razumijet da je to novac koji treba “oprati”.

  11. pol pot napisao:

    Simune, na što misliš kad kažeš velika korupcija u SAD u 19. stoljeću? ako je imovina privatna a država (vlada) slaba i siromašna i ne sudjeluje u gospodarskim aktivnostima o kakvoj se korupciji radi? Ja povezujem korupciju sa bilo kojim oblikom rada s državom a ne vidim kako bi se to odnosilo na suradnju privatnih tvrtki – je li to bila korupcija na lokalnoj razini, u sudstvu? inaču super post i vrlo zanimljivi komentari

    • Simun napisao:

      Da, nema korupcije između privatnih firmi, definicija korupcije je zloupotreba javnih ovlasti ili novca. U SAD-u je u vremenu brzog rasta gospodarstva možeš naći koliko hoćeš, recimo kod gradnje željeznica. Koliki je vestern snimljen o usamljenom borcu protiv zle željezničke kompanije u kompi sa lokalnim političarima🙂. Pa onda Tammany Hall, “muckrackers” i druge pojave tog vremena. Kao što rekoh, korupciju je teško mjeriti. Pouzdano znamo da je nje tada bilo, a sad točno kakve i koliko…

  12. KsdK napisao:

    I prije nego što se počeo primjenjivati na terenu, Zakon o poticanju zapošljavanja izazvao je buru u javnosti. Dok, s jedne strane, država pogoduje velikim plantažerima omogućujući im dostupniju radnu snagu, ugrožena su ostala mala obiteljska gospodarstva na kojima neće iamto tko brati masline, mandarine, grožđe, voće kukuruz…

    Zakonodavac pojedinim odredbama zabranjuje ispomoć susjeda i prijatelja, a ne dopušta se, primjerice, niti sinu da pomaže na imanju svoga oca ili zetu da pomaže tastu i punici, osim u slučaju kada žive na istoj adresi.

    RAD NA CRNO

    Dakle, ako se rigidno zakonodavstvo primijeni u praksi, a najave inspekcije rada idu u tom pravcu, građani više neće svojima na selo ići u vikend-berbu grožđa ili maslina, niti će sinovi i unuci smijeti brati mandarine na obiteljskim plantažama sovjih očeva i djedova, ako ne žive s njima u istom kućanstvu.

    Za razliku od umirovljenika i zaposlenih na pola radnog vremena, kojima je dopušten sezonski rad, zakonodavac je u neravnopravan položaj stavio zaposlene osobe koje bi, primjerice, vikendom ili nakon radnog vremena, u voćnjacima ili maslinicima pomagali sovjim majkama, očevima, tastu i punici. Takva pomoć je za inspekciju rada rada na crno i ne može se pokriti kategorijom sezoonskih poslova u poljoprivredi, pa poslodavac, u ovom slučaju otac ili tast, može biti kažnjen s 10.000-30.000 kuna.

    Međutim, zakon je blaži ako je riječ o nezaposlenim članovima obitelji. Oni mogu pomoći u obiteljskom gospodarstvu, ali za njihov rad se mora platiti porez i prirez, kao i doprinosi za mirovinsko osiguranje, što je i dalje apsurdno jer otac će platiti porez premda sinu nije isplatio dnevnicu.

    (U ostatku članka poljoprivrednici iznose svoje primjere da pokažu apsurdnost zakona, žale se na birokratizaciju, neke poreze i ostale probleme – poput toga da bi oni trebali provjeravat status osobe koju zapošljavaju. Također se spominje i tradicija manjih obiteljskih gospodarstvava i pomoć obitelji koja nužno ne živi u sklopu njega. Inspektorica neka potvrđuje da su takve osobe u prekršaju.)

  13. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

  14. Povratni ping: Jedan drukčiji pogled na Bosnu | Usporedbe

  15. Povratni ping: (Ne)Loša korupcija |

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s