Postoje li u Hrvatskoj klase?

Država je nedavno objavila rezultate svog najnovijeg programa poticanja zapošljavanja. Rezultat je, izgleda, taj da je država zaposlila dvije trećine (!) “potaknutih”, odnosno, da joj je program poslužio ponajviše da potakne samu sebe da zapošljava ljude. Komentatori su upozorili na nesuvislosti programa i prije nego je donesen. Njegovi ekonomski efekti su marginalni, ali palo mi je na pamet nešto što nisam vidio da je netko komentirao, a to je diskriminacijska komponenta. Mislim da je dovoljno velika da bi, da se to nekome da raditi, zakon vjerojatno pao na Ustavnom sudu. Radi se o tome da je zamišljen zbog visokoobrazovanih mladih. Ako ste srednja stručna sprema, a ogromna većina nas jest, nemate pravo na subvenciju. Prilično je jasno da država tretira VSS kao privilegiranu društvenu klasu.

Zašto baš VSS? To me podsjetilo na jedan fenomen koji je u SAD-u izazvao dosta rasprave. Američki sociolog Charles Murray je nedavno napisao knjigu “Razdvajanje”, čija je glavna teza da se američko društvo danas raspada u klase i da su posljedice toga dalekosežne i vrlo negativne. Iako se o klasama govori oduvijek, Murray opisuje jednu podjelu o kojoj malo tko voli razmišljati: podjelu zasnovanu na kognitivnim sposobnostima. (Prethodno je istu tezu detaljno obradio kao suautor u knjizi “Zvonolika krivulja”.)

Prema Murrayu, neke od sila koje djeluju nezavisno, a zajedno dovode do razdvajanja, su široka dostupnost obrazovanja, meritokracija pri zapošljavanju i napredovanju, odabir bračnog druga prema sličnosti i teritorijalno zasnovano pohađanje škole. Krajnja posljedica je trend da više klase žive odvojeno od nižih i prosperiraju, dok niže klase u svakom pogledu nazaduju. Odvojenost nije samo fizička nego i iskustvena i svjetonazorska. Murray daje primjer braka, koji među nižim klasama odumire, a među višima se dobro drži.

Knjigu nisam pročitao (ovo nije preporuka) pa ne mogu reći koliko je argumentacija u njoj uvjerljiva. Iz mog površnog poznavanja SAD-a, čini mi se da tu ima nešto. Pročitao sam par recenzija i intervjua… u jednom od njih sam naletio na zanimljiv kviz koji Murray koristi u knjizi, pa ga prenosim. Test služi da čitatelj može provjeriti živi li u izoliranom balonu. Preveo sam ga na hrvatski, izbacio pitanja koja su specifično američka (tiču se NASCAR-a, njihovih lanaca restorana i slično) i smislio umjesto njih zamjenska hrvatska (u duhu kviza). Intervju i originali su ovdje.

Ukupno je 25 pitanja i 100 bodova, svako pitanje gdje je odgovor DA nosi 4 boda, odgovor NE nosi 0 bodova. Niži skor znači da živite pomalo izolirano od većine, viši da ste dobro integrirani u društvo.

  1. Otkad ste završili školovanje, jeste li kad nosili uniformu pri obavljanju posla?
  2. Pijete li domaće pivo (ožujsko, karlovačko, osječko…) ako je dostupno i strano?
  3. Znate li napamet vrijedi li na tržištu više Golf dizel iz 2004 ili Kia benzinac iz 2012?
  4. Slušate li vi ili netko od vama bliskih ljudi “narodnjake”?
  5. Ako su vam roditelji sa sela, odlazite li u stari kraj barem jednom godišnje?
  6. Vozite li se javnim prijevozom?
  7. Imate li prijatelja koji imaju samo osnovnu školu?
  8. Idete li u crkvu barem dva puta godišnje?
  9. Među desetak ljudi s kojima se najčešće družite, niti jedan nije doktor znanosti?
  10. Jeste li odslužili vojni rok?
  11. Jeste li ikad imali bliskog prijatelja koji nije mogao u školi imati bolje ocjene od trojki niti uz znatan trud?
  12. Kad ste s prijateljima vani, morate li uvijek tražiti pušački kafić?
  13. Jeste li odrasli u obitelji u kojoj osoba koja je najviše zarađivala nije bila menadžer, niti u prestižnom zanimanju (liječnik, zubar, arhitekt, odvjetnik, inženjer, znanstvenik ili profesor)?
  14. Nalazite li se sa prijateljima iz kvarta ili osnovne škole?
  15. Jeste li kad sudjelovali na kolinju ili na neki drugi način u obradi zemlje ili pripremi hrane?
  16. Za vrijeme prvenstva Euro 2012 izlazili ste isključivo u birtije sa televizorom?
  17. Poznajete li osobno hrvatskog branitelja?
  18. Imate li trenutno bliskog prijatelja s kojim se žestoko razilazite u političkim pitanjima?
  19. Da vidite fotografiju nogometnih reprezentativaca Hrvatske, biste li prepoznali (znali imena) više od pola njih?
  20. Znate li koliko Severina ima djece?
  21. Jeste li ikada radili posao za plaću koji vas je iscrpljivao na način da vas na kraju dana neki dio tijela fizički boli (glavobolje se ne računaju)?
  22. Skupljate li vi ili netko od vaših bližnjih reciklirane materijale za koje se može dobiti novac (uključivo plastične boce)?
  23. Idete li na sastanke političke stranke, ili udruge koja na sličan način okuplja reprezentativan uzorak stanovništva?
  24. Gledate li redovito neku domaću ozbiljnu seriju ili zabavnu sapunicu?
  25. Živite li ili ste živjeli u mjestu s manje od 50 000 stanovnika?

Murray zatim daje skalu integriranosti ovisno o bodovima, ali s tim se ovdje nećemo zamarati, jer precizno kvantitativno određivanje položaja nije bitno. Razdvajanje u Hrvatskoj, po mom mišljenju, ionako ili ne postoji ili je zanemarivo. Ali vrijedi se zamisliti nad američkim demografskim trendovima, ako ništa, onda da bismo bolje razumjeli njihove ekonomske politike.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

5 odgovora na Postoje li u Hrvatskoj klase?

  1. Ed napisao:

    Ako nekog zanima, odličan intervju na temu te knjige s autorom:

  2. Nik_izmisljeni napisao:

    Evo i analiza za Hrvatsku(http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Srednja-klasa-na-putu-prema-dolje-Hrvatska-podijeljena-na-siromasnu-vecinu-i-sve-bogatiju-manjinu)

    Najdraži citat: ” Naime, ako u jednoj godini u jednoj državi nastane neka nova količina dobara i usluga, dakle novostvorena vrijednost, a neki ljudi se iznenada jako obogate, očito je da je ta novonastala vrijednost nekome pripala, ali je istovremeno drugima oduzeta, jasan je Dragomir Sundać. ”

    iako je ovaj još zvučniji: “Društvo se raslojilo na 200 ljudi više klase, 1,1 milijuna srednje klase i 3 milijuna niže klase. To je uglavnom posljedica neoliberalne ekonomije koja kao glavnu posljedicu ima socijalno raslojavanje, kaže Dragomir Sundać, profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci”

    profesor Dragomir je pravi ekonomski genij, kao što potvrđuje njegova biografija(i bibliografija)…

    OK, možda nema veze sa tvojim postom, ali sad mi je malo lakše jer me članak uzrujao🙂

    da se osvrnem na temu:
    Romske zajednice bi možda mogli gledati kao posebnu klasu, ali to nema veze sa onim raslojavanjem o kojem se radi u ovom postu…

  3. Nedjeljni Komentar napisao:

    72 boda.

    E ovaj prof. Sundać je pravi.
    Ako netko cijele godine radi, a vjerojatno nije počeo od nule, onda se nije iznenada obogatio.
    Osim onome koji je cijela dva semestra proveo u kancelariji i nije niti primjetio da vrijeme prolazi i da se svijet mijenja.
    Izgleda da i zemlja koja ima jednog stanovnika koji se teškim i kreativnim radom obogatio ima (nevidljivih) eksploatiranih.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s