Rohatinski, iskreno

Iz oproštajnog govora guvernera Hrvatske Narodne Banke Željka Rohatinskog:

Nešto što će nas pratiti i dalje, kao što nas je pratilo do sada, to je jedna opća ocjena da smo vodili neoliberalnu politiku, što god ta riječ značila, a to je apsurd, da ne kažem notorna glupost. (…) U tako liberaliziranom sustavu naša politika nije bila liberalna, naša politika je bila krajnje intervencionistička. Često možete naći preglede međunarodnih financijskih institucija, MMF-a, Svjetske banke, BIS-a, ECB-a, gdje se navode iskustva pojedinih centralnih banaka, što su one poduzimale u pojedinim situacijama. I često je to tabelarni pregled, popis mjera i onda popis zemalja i kvačica koja zemlja je primjenjivala pojedinu mjeru. Kod Hrvatske je kvačica kod svih mjera. Nitko nije vodio tako intervencionističku politiku kao što smo vodili mi, bilo to dobro ili ne

Lijepo rečeno. Centralne banke sa svojim golemim ovlastima nisu tržišne institucije (nikad bile i neće biti). To su institucije za provođenje političkih odluka. Nisam dovoljno kompetentan da ocijenim guvernerov rad unutar takvog, postojećeg okvira. Gore je moglo, je li moglo bolje — ne znam.

Ali prilično sam siguran da okvir ne valja. Ideja da nekakav centralni komitet može procijeniti kakva treba biti količina i cijena novca i kredita u opticaju čini mi se suluda. Rohatinski uopće ne skriva sofisticiranu metodologiju koja se pritom koristi:

Kako smo sve to skupa radili? Ovdje među nama ima i profesora monetarne ekonomije i profesora makroekonomije i ljudi s velikim praktičnim iskustvom u tim poslovima. Svi mi znamo da nismo nikad radili “by the book”, po udžbenicima, po prokušanim metodama, podvrgavajući se nekim navodnim paradigmama, a pogotovo ne dogmama. Naš rad je bio prije svega da gledamo što se zbiva onako kako se stvarno zbiva u uvjetima kakvi oni stvarno jesu, a ne u idealnim modelskim uvjetima, i onda da koristimo jedino sredstvo koje smo mogli koristiti, a to je zdravi razum.

Da neko vijeće staraca pokušava “zdravim razumom” odgonetnuti (i narediti) koliko u ponudi treba biti lubenica i po kojoj cijeni, smatrali bismo ih opasnim luđacima. Ali kad se radi o novcu, koji je važniji, smatramo to iz nekog razloga potpuno razumljivim.

Dopuna: ovaj video je dio opće kulture ako vas imalo zanima bankarstvo i novac:

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Rohatinski, iskreno

  1. strasilo napisao:

    Što je valjda… čudno, ekipa u HNB-u ono što radi odrađuje, ne savršeno, ali na jednoj razini na kojoj valjda niti jedna druga državna institucija u RH to ne radi…

  2. demonargument napisao:

    Odličan komentar! Meni generalno koncept centralne banke nije previše jasan, a s obzirom na bezbrojne recesije koje su uglavnom bile monetarnog tipa (velika depresija, Greenspanova velika moderacija) nisam siguarn koliko su zaista učinkovite

  3. reakcionar napisao:

    “Ideja da nekakav centralni komitet može procijeniti kakva treba biti količina i cijena novca i kredita u opticaju čini mi se suluda. ”

    A istovremeno ti se čini da je zlatni standard nepotreban?🙂

    • Simun napisao:

      Znao sam da ću zbog posta o “monetarnim maštarijama” bit proglašen neprijateljem zlata🙂

      Ali ono što ja zapravo želim reći, je da i zlato kao valuta za transakcije ima određene troškove (rudarenje, skladištenje, čuvanje, transport) i da mi se iz ponašanja tržišta čini da bi ti troškovi mogli biti znatni, dovoljno visoki da zlato ne “izbije” iz opticaja lošije valute, čak ni u udaljenim zemljama ili crnom tržištu razvijenih zemalja.

  4. vedran napisao:

    @reakcionar
    protuteza CK odnosno CB, je tržišni mehanizam, znači da svatko koristi što želi, pa da se na tržištu profilira najbolji novac.
    zlatni standard samo po sebi, znači opet nametanej nekog standarda od nekog liberalnijeg komiteta.
    tako da da, ja mislim da je moguće ne slagati se niti sa jednim niti sa drugim.
    evo ja se prvi ne slažem sa zlatnim standardom, ne zato što je loš, nego zato što je ograničen za moj pojam svijeta kakav imamo danas.

    • reakcionar napisao:

      Dobro, argumentaciju da si protiv nametanja bilo kakvog standarda razumijem – ali povijesno gledano, što se najčešće isfiltriralo kao novac u uvjetima slobodnog tržišta? Komadi papira koji nešto garantiraju ili nešto opipljivije? A što točno znači da je zlatni standard ” ograničen za moj pojam svijeta kakav imamo danas”?

      • IsakN napisao:

        Ali kad je to trziste bilo zaista slobodno?
        A i zlato i zlatne rezerve ce ponovno kontrolirati onaj s najvecom vojskom.

      • vedran napisao:

        vrlo jednostavno treba pogledati što zapravo zlatni standard rješava pod kojim uvijetima.
        naime zlatnim standardom ograničava se djelovanje banaka u okviru rezervi koje imaju, full reserve. što zapravo znači da banke mogu plasirati onoliko koliko imaju pokriveno zlatom.
        to ograničenje smatram ne-tržišnim i intervencionističkim.
        Naime puno efektnije je rješenje da se stvari prepuste tržištu.

        Problem koji bi u tom slučaju nastao je što bi pred bankama imale prednost sve ostale kompanije, koje nisu registrirane kao banke, a mogu obavljati sličnu funkciju. ili bi ti uveo zlatni standard svima. recimo ti danas imaš situacije da se ilegalno kreditiranjem bave firme koje nisu registrirane kao banke, odnosno da banke legalno svoju djelatnost obavljaju preko kartičnih kuća u vlasništvu koje nisu regulairane na isti način kao banke (npr. pbz card). itd.

        a čitavi problem se može rješiti tako da država ne garantira za banke, da ih potpuno deregulira i prepusti tržištu, da zatim klijenti gledaju gdje će oročiti i pod kojim uvijetima i preuzmu rizik…recimo siguran sam da bi takva situacija ubrzo dovela do većeg broja banaka sa garancijom imovine vlasnika (švicarske banke su to imale, nedavno je zadnja ugašena odnosno nasilno preuzeta od reiffeisena) itd. koja je korist od toga sada kad države tiskaju lovu i garantiraju za depozite štediša?

        zlatni standard predstavlja ograničenje, i opet bismo morali imati regulatora koji bi definirao pravila (tko mora poštovati zlatni standard), itd., a znamo kud ta ulica vodi…
        financijski sustavi su jednostavno evoluirali u odnosu na vremena zlatnog standarda, jednim dijelom i upravo zahvaljujući ukidanjem tog ograničenja, ali nažalost zamjenom drugim lošijim intervencijama.

        • IsakN napisao:

          Evo i jedan zanimljiv clanak o kreiranju kredita:
          http://www.voxeu.org/article/other-deleveraging-what-economists-need-know-about-modern-money-creation-process

          Ja se ustvari slazem s ovim da drzava treba prestati garantirati za banke i prepustiti ih trzistu.
          Ali opet ostaje problem novca – sta koristiti kao novac?

          • vedran napisao:

            to je odvojeni problem.
            jednim dijelom države nas sile kroz poreze i čak i zakone da koristimo njihov papir, no pojavom interneta i globalizacijskim procesima i taj model postaje teško ukrotiv.
            i samo je pitanje vremena dok ne zaživi privatni novac.
            što ne znači da će nestati problemi koje imamo s državnim novcem (i bitcoin može pustiti novi novac u sustav bez znanja korisnika), no stvorit će se konkurencija koja definitivno najbolje zauzdava one koji tiskaju novac.

            Kao što vidimo i sad u situaciji kad svijetom vlada samo nekoliko državnih valuta, tiskanje je prilično ograničeno (jedino ameri mogu tiskati koliko žele, no i to je primarno zato što kineskim vlastima, takav rasplet trenutno odgovara).
            Što veća raznolikost je najbolje rješenje. mislim da će tu internet odigrati veliku ulogu, slično kao i sa rušenjem monopola nad informacijama.
            Jednog dana će centralne banke biti značajni igrači na tržištu novca kao i Croatia Records na tržištu glazbe danas.

        • reakcionar napisao:

          Ne slažem se s puno toga, ali sad me zanima bit samog problema. Ako sam dobro shvatio, ti izjednačuješ zlato s fiat valutama po tome što su oboje proizvod “neslobodnog tržišta”.

          Zamislimo da se nekim čudom država naprosto makne iz financija, npr. da se svi zaposlenici svih centralnih banaka jedan dan najedu ludih gljiva. Stvar biva prepuštena tržištu.
          Tebi trebaju lijekovi iz Švicarske, školska oprema za djecu iz Kine, odjeća iz Vijetnama, Česima treba ljetovanje na Jadranu, Švabama cijevi iz Indije itd itd itd.

          Koji su po tebi mogući scenariji za razvoj novog novca koji će se moći koristiti u svim ovim razmjenama? Što bi se na slobodnom tržištu novca moglo/trebalo isfiltrirati kao najprihvaćeniji novac?

          • vedran napisao:

            neznam, neka tržište odluči, a ne zlatni standard po defaultu. to je poanta.
            za one koji su krcati zlatom će zlato biti jedino rješenje, za one srebrom, samo srebro, za one s platinom platina, za one s kukuruzom kukuruz, za one bez ičega ništa od toga. na kraju krajeva neka se svi oni slobodno sučele na tržištu.
            ili si ti sad odjednom za to da netko propiše dekretom s čime će trgovati česi, njemci indijsci i sl.
            to što nekome nešto treba ne znači da zbog toga treba intervenirati. meni treba puno toga pa nisam došao tražiti rješenje dekretom.

            jer na kraju krajeva takav zlatni standard netko mora odobriti, legalizirati ili kako to ti misliš da se provede? a što ako imatelji platine budu imali bolje veze, pa dobijemo platinasti standard…

            jasna ti je valjda dilema i zašto je tržište presudno i u tom pogledu.
            što se tiče zlata ja sam iznio svoju preferenciju, zlato mi nije milo, odnosno vrijedi mi samo zato što vrijedi i tebi, ali nije li tako i sa papirnatim novcem? strah me je držati ga investicijski čak iz više razloga.

            zlato ima nešto veću fundamentalnu vrijednost od bezvrijednog papira, ali sad koliko veću? možda je već sad u tržišnoj cijeni osim te fundamentalne vrijednosti, uračunata i gomila očekivanja. nisi li i ti kao i mnogi kupio zlato iz tog očekivanja da to jednog dana MORA biti zlatni standard, da jednostavno drugačije ne može biti. što kad svi shvatitie da ipak nike tako?
            što ako netko na nekom planetu pronađe gomile zlata u idućih 10g. koliko će biti njegova vrijednost tada?
            itd…

            • reakcionar napisao:

              Nisam ja za to da netko “propiše” čime će ljudi trgovati, nego gledam što je najvjerojatnije. Moje mišljenje je da je puno vjerojatnije da ćeš, u slučaju svjetskog monetarnog kraha, svinjsku polovicu moći kupiti za 1/10 unce zlata nego npr. 174,26 bitcoina. Također, da je puno vjerojatnije da će se u slučaju monetarnog kraha centralne banke štititi zlatom, a ne drugim fiat valutama (točnije, da neće nestati kao institucije nego nastaviti igrati po drugačijim pravilima). No, to je samo moje skromno mišljenje. Ono u pak što čvrsto vjerujem je da to sjajno grumenje nije ništa nazadnije ili gluplje od ideje stvaranja elektroničkog novca ili nečeg takvog. Oskudnost je ključ stvari, a zlato je oskudno na najidealniji način. Također, s razvojem tehnologije nije automatski evoluirao i ljudski mozak. Što radi neki poglavica prije 2000 godina kad želi pokazati svoju moć i status? Nakiti se zlatom koliko mu mišiću mogu nositi. Što radi hip hop umjetnik u 21. stoljeću kad želi pokazati svoju urbanu umjetnost ? Nakiti se zlatom koliko mu mišiću mogu nositi. Objasniti ovom drugom da je bitcoin bolja valuta ne bi bio ništa uspješniji posao od objašnjavanja ovom prvom.🙂

              Nije tu riječ o provedbi nekog dekreta ili odluke, već činjenici da na svijetu postoji “kultura zlata”. Koliko shvaćam, ona je osobito izražena na dalekom istoku, koji bi mogao odigrati ključnu ulogu u raspletu kaosa u kojem živimo.

              Što se tiče rudarenja, tu ti se radi o priličnom mitu – svjetska proizvodnja zlata (na planetu Zemlji🙂 ) bi se trebala minimalno udeseterostručiti da uopće postane bitan faktor u samoj cijeni zlata. Stock to flow omjer je tu enorman.

              Btw, samo da razjasnim svoju poziciju – ne posjedujem zlato kao investiciju niti se bavim trgovinom plemenitim metalima. Ja samo razmišljam o mogućim scenarijima u budućnosti, i pomalo mi je smiješan prijezir s kojim ljudi gledaju na zlato, kojemu cijena polako ali sigurno sve više raste, dok s druge strane imaju iracionalno puno povjerenja u direktore centralnih banaka i demokratski izabrane njuške koje im indirektno naređuju što da rade.

              • Simun napisao:

                Mislim da je u vremenima najvećeg kopanja, količina zlata u opticaju rasla i do 3% godišnje. Ne znam kako trenutno stoji ta statistika, ali zlato može u uvjetima stagnirajućeg gospodarstva biti čak i pomalo inflatorno.

  5. pavle mihajlovic napisao:

    Za početak, Rohatinjski očigledno nije budala. Ni blizu. Već vrlo promućuran razuman ekonomista. Kako se ocenjuje monetarna politika Hrvatske, pa preko njenih ciljeva, ispunjenja tih ciljeva i monetarnog zdravlja Hrvatske. Realno gledano jedino polje na kojem je možda NBH podbacila je bila bankarska regulacija (u smislu lošeg praćenja) jer je došlo do propadanja dve banke koliko sam ja odavde pratio. Kod nas su isto propale tri banke zbog nedovoljno kapitalne adekvatnosti, no to je ovde zato što je tim bankama pretežno ili dominantno upravljala država. Ali kada se pogleda koji je bio cilj politike fiksnog kursa, i kao takvog, čvrstog monetarnog sidra za inflaciju, onda je Rohatinski čista 5. Jer ključ te priče je da se pogleda kolika je bila inflacija i kakav je spoljotrgovinski bilans Hrvatske. Iako fiksni kurs podrazumeva stalne intervencije on je po meni mnogo manje intervencionistički od prljavo plivajućeg kursa. Jer daje svojevrsnu predvidljivost i oduzima monetarnim vlastima mehanizam preko koga će vršiti preraspodelu u ekonomiji, uzimajući od uvoznika ili izvoznika preko depresijacije ili apresijacije. Ono što se dešava u Srbiji, štampanje para radi finansiranja deficita, što se preliva na ogromnu depresijaciju je čista pljačka. Prosečna plata je pala za oko 15% u evrima, u magli u prividu iza ugla, a nominalno su plate skočile 30%. Inflacija u Hrvatskoj nije prelazila 4% u najgorim godinama, sada hoće ali zbog podizanja PDV, što je odličan rezultat za zemlju sa skorijom hiperinflatornom prošlošću. Fiksni kurs kakav je primenjivala Hrvatska je mnogo pošteniji jer sva preterana kreacija novca prelije se na gubitak deviznih rezervi te u samoj HNB postoji povratna sprega što onemogućava preteranu kreaciju novca. Zato je inflacija bila stabilna, zato je Hrvatski poslovni ciklus zavisio isključivo od poslovnih ciklusa u Evropi ali ne više od toga.

    Ono što je bitno razumeti je da nikakva monetarna makroekonomska politika ne može ispeglati pogrešnu fiskalnu politiku u maloj otvorenoj privredi. Jer jedini mehanizmi za priliv kapitala u raspale zemlje poput naših Balkanskih su privatizacija i dug. Kada se prvo potrošilo počelo je da se troši drugo. U sistemu u kome država istiskuje zbog već niskih kamata privatne investitore, zapravo imamo presipanje štednje u potrošnju što je svojevrsno dodatno kreiranje novca, i preterana potrošnja resursa. Fiksni kurs da bi se održao HNB to mora da steliriše monetarnom ekspanzijom da ne bi došlo da apresijacijskih pritisaka i eto i te inflacije. Ono što je Rohatinski radio je boksovanje u datom ringu, gde vas vlada napada sa isisavanjem kapitala sa tržišta a pritom vas tera da štampate pare da bi sterilisali apresijacijski pritisak. Ako nećeš inflaciju moraš upravo da radiš ono što su oni radili, koristiš zdrav razum i fino podešavaš sve dostupne mehanizme. Da je fiskalna politika bila odgovorna, da su sprovođene reforme, ostala bi i mnogo manja potreba i sloboda za HNB da domišlja mehanizme kako da odgovori na pritiske promene kursa.

    • Simun napisao:

      Slažem se da bi plivajući tečaj kao što je u Srbiji bio puno lošiji izbor za Hrvatsku od ovog koji imamo, ali nisam voljan pripisati stabilnost tečaja posebnim sposobnostima domaćih centralnih bankara. Održavanje fiksnog tečaja je politička odluka i svaka država koja to odluči može imati fiksni tečaj u nekom od provedbenih oblika. To joj ograničava druge manevarske sposobnosti, ali rekao bih da je tehnički gotovo trivijalno. HNB ima na raspolaganju neograničene ovlasti u kontroli domaćeg i stranog novca u državi, ima državu koja nije tražila inflatorno financiranje, tako da me stabilnost tečaja ne impresionira. To što je HNB inzistirala na visokim rezervama banaka u debelim godinama (zbog zauzdavanja kreditne ekspanzije i inflacije), što je kasnije poslužilo za financiranje države u kritičnom periodu credit cruncha, je možda važnije postignuće.

      Netko tko je bolje pratio domaću monetarnu politiku bi vjerojatno mogao napisati poduži članak o propustima HNB-a. Kao što kažeš, propalo je par banaka, a sanacija ove zadnje koja je propala je jako skupa. Zatim, HNB je zabranio Novoj Ljubljanskoj Banci ulaz na tržište, što je pozdravljeno kao patriotski čin, ali je u kombinaciji sa pritiskom HNB-a da se manje banke spajaju i maksimalno otežanim osnivanjem novih banaka, smanjilo potrošačima izbor i konkurenciju.

      • pavle mihajlovic napisao:

        pa to sam ja upravo i hteo da kažem.🙂 Rohatinjski je uspeo da izvrši sterilizaciju bez preteranog efekta na inflaciju u datom okviru. Fiksni kurs olakšava posao HNB ali svakako je posao odbraniti se od političkih pritisaka na promenu režima kursa ka fleksibilnom. Dakle posao održanja kursa je HNB odradio ja bih rekao ne dobro nego odlično a podbacio je u regulaciji finansijskog sektora gde spada i zabrana ulaska Ljubljanske banke.

  6. Con OBrien napisao:

    Iznenađuje me Šimune da propadanje nekih banaka tretiraš kao propust HNB-a. Ako su trebale propast zbog loših odluka dobro da jesu jer bacanje safety neta pod njih indirektno dovodi do daleko težih posljedica.

    • Simun napisao:

      Slažem se da trebaju propast ako ima loših odluka, ali HNB ima vrlo detaljne izvještaje iz banaka, pa je možda mogao to uhvatiti prije… no, nemam dovoljno informacija da to kategorički ustvrdim.

    • vedran napisao:

      problem je u tome što troškove osiguranja depozita klijenata snose porezni obveznici, tako da hnb ima alibi za ne djelovanje.
      porezni obveznici imaju svako pravo biti bjesni i na državu i na hnb.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s