Tko je industrijalizirao Hrvatsku i kada?

Arhiviram fotografije sa mobitela na “oblak” i vidim da već imam dosta primjera industrijske arhitekture… starih, ponekad vrlo starih građevina. To je prilika da razmotrimo popularni mit koji kaže da su komunisti, što god loše mislili o njima, barem industrijalizirali zemlju. Podigli tvornice i napravili radnike od seljaka, da ih umjesto pijetlova iz sna bude plamene zore i dim iz dimnjaka.

Postoji tu zrno istine. Nije sporno da se nakon drugog svjetskog rata događala urbanizacija i industrijalizacija Hrvatske. Ali ona je nastavljena, a ne pokrenuta. Mitologija preuveličava industrijske uspjehe narodne vlasti a omalovažava ili poriče podvige privatnog kapitala koji su joj prethodili. Na primjer, kaže predsjednik Društva hrvatskih ekonomista Ljubo Jurčić:

Industrijska revolucija, koja je počela krajem osamnaestog stoljeća i koja je bila temelj suvremenog razvoja, zaobišla je Hrvatsku. Krajem devetnaestog stoljeća, pa sve do drugog svjetskog rata, u Hrvatskoj se razvija obrtništvo i manufaktura, ali do prave industrijalizacije nije došlo. U industrijskom društvu teško se razvijati bez razvoja industrije, a to je Hrvatskoj nedostajalo do pedesetih godina prošlog stoljeća. Jedino razdoblje u kojom se razvijala industrija u Hrvatskoj bilo je od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Nemoguće je znati kojom definicijom industrije on barata, ali očito je to neka koja mu omogućuje da ignorira predratna industrijska središta poput Zagreba, Rijeke, Pule, Osijeka i drugih. Možda se ne računa industrija u većim gradovima? Moje fotografije svjedoče o njenom postojanju i u manjim mjestima:

Vapnara u mjestu Tepljuh kraj Drniša iz 1908. Pruga je sagrađena 1876 i 1888. U obližnjim rudnicima ugljena je tada radilo 800 radnika, najveća koncentracija u Dalmaciji.

Mlin u mjestu Rovišću na putu prema Bjelovaru. Godinu izgradnje ne znam. Vidi se da je armiranobetonski dio sprijeda nov i da je ostatak zgrade dosta stariji.

Ciglana u Bunjanima nedaleko Ivanić-Grada. Godinu izgradnje ne znam, sudeći po ukrasima sigurno je predratna.

Mlin u Štefanju kod Čazme. Godinu izgradnje ne znam, ali zbog nedostatka vertikalnih betonskih ukruta vjerojatno je stariji od 1910.

Tvornica i radnika je očito bilo dovoljno da Zagreb već 1920 dobije komunističkog gradonačelnika (što se državnoj vlasti i nije baš svidjelo, pa je domaći Allende uhapšen nakon samo šest dana). Tko zna, možda bismo u protivnom imali vlastiti Crveni Beč? Iste godine u Hrvatsku se vratio Daimlerov test-vozač Josip Broz i zaposlio se kao radnik na stroju u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara. Kasnije je radio i u brodogradilištu u Kraljevici i drugdje. Što je taj budući Staljinov agent radio u tim mjestima ako tamo nije bilo industrije? Radio je isto što i u Sisku 1907-1910: bio je tvornički radnik, proleter, i agitator.

Na slici niže: “Granik”, parna dizalica u Sisku postavljena 1903 godine. Mjesto tajnog okupljanja članova i simpatizera KPJ sve do 1941.

Ako gornji primjeri nisu dovoljni, postoji još nešto što se ne uklapa u “mit o postanku”: 3.000 km željezničkih pruga u Hrvatskoj. Znate li koliko je od toga sagrađeno nakon 1945? Nula kilometara! (Dobro, par desetaka. Usporedite sa ukupnom duljinom.) Pruge su starije ne samo od druge Jugoslavije nego uglavnom i od prve. Kako je putnički promet tada bio zanemariv, to svjedoči o raširenosti industrije.

S vremenom je sjećanje na predratno doba izblijedilo, a narodna su imena poduzeća (može li narodnije od “Đuro” ili “Rade”?), potpomognuta upornim a slabo informiranim ekonomistima, učvrstila mit o stvaranju jugoslavenske industrije iz ničega. Međutim, čim zagrebemo malo ispod površine vidimo drukčiju sliku: skoro svako poznatije domaće poduzeće ima temelje u kapitalističkim poduhvatima predratnog doba. Nekoliko primjera:

  • Janko Gredelj – utemeljena je 1894. godine kao glavna radionica Mađarskih državnih željeznica za popravak i glavni pregled parnih lokomotiva
  • Rade Končar – osnovan 1921. kao podružnica Siemens AG u Zagrebu
  • Marijan Badel – tvrtka koju je 1862. osnovao Franjo Pokorny
  • Đuro Đaković – osnovan 1921. kao “Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi”, domaćim i dijelom mađarskim kapitalom
  • INA – nastala od rafinerije u Rijeci koja je utemeljena 1882. od strane bečkog dijela obitelji Rothschild, a zbog prerade kaspijske nafte
  • Josip Kraš – osnovana 1911. u Zagrebu kao Union d.d. tvornica slatkiša

Nakon drugog svjetskog rata sva je postojeća industrija, a bilo je nje prilično, ukradena vlasnicima (nacionalizirana), preimenovana, i nastavila je s radom. Postavlja se pitanje: u redu, ako komunisti i nisu započeli industrijalizaciju, i ako su početni kapital ukrali, možemo li im priznati barem daljnji razvoj?

Rade Končar, na primjer, je s vremenom postao velika firma koja je svoja rješenja izvozila diljem svijeta. Ali imamo li razloga vjerovati da je komunizam bio ključni sastojak u tome, ili barem da je imao pozitivan utjecaj? Zar ne bi isti inženjeri bili jednako sposobni i u drugom političkom sustavu? Zar ne bi firma jednako mogla ulagati kapital u istraživanje i daljnji rast i u kapitalizmu? Iz svega što znamo možemo zaključiti da je vjerojatno da bi inženjeri bili motiviraniji a ulaganja efikasnija. Nameće se zaključak da je naš socijalizam imao efekt nagnutog tla: dok smo išli uzbrdo išli smo sporije nego na ravnom, a kad smo stali, počelo nas je vući natrag.

Nema ništa loše u nostalgiji za industrijom, ali nemojmo iz pedeset godina žestoke intervencije izvlačiti zaključke o njenoj poželjnosti – takvi su zaključci pogrešni – i nemojmo nasjedati na mit o postanku. Industrija je na ovim prostorima starija od socijalizma. Njene temelje je udarilo odricanje, štednja i poduzetnička vizija, a ne državno nasilje.

Protiv forsirane reindustrijalizacije sam pisao ovdje, a mišljenje o razlozima deindustrijalizacije ću napisati u odvojenom postu.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

39 odgovora na Tko je industrijalizirao Hrvatsku i kada?

  1. reakcionar napisao:

    Odličan post!

    Iz dana u dan me sve više fascinira arogancija ljevičara, bilo da se radi o otvorenim komunistima ili onim latentnim koji se odmilja vole nazivati intervencionistima. Kao da je sav poslovni svijet prije 1945. bio toliko indolentan i glup, ili nacionalistički zao, da je toliko desetljeća propuštao raditi ikakva ulaganja na tlu Hrvatske.

    Inače, imam jedan dobar primjer: mala hidroelektrana u Ozlju iz 1908. Pretprošle godine bio sam u njoj, i nadzornik nam je pričao da su turbine izrađene s preciznošću koja gotovo pa nadmašuje današnje. Bilo bi zanimljivo pozabaviti sve svim katastrofama socijalističke privrede na području hidro-energije.🙂

    • Simun napisao:

      Čudno kako je danas normalno da država mora imati HEP i monopol nad proizvodnjom struje, a i to su nekad radili privatnici. I onu hidroelektrana na slapovima Krke kojom je vrlo rano osvijetljen Šibenik (isto tu negdje 1910, godina više-manje) je napravila privatna firma.

  2. Nedjeljni Komentar napisao:

    1. Odličan post.
    2. Rothschild: fenomenalan detalj! Dakle postoji dokaz da je obitelj Rothschild u stvari u Hrvatskoj na gubitku. Ha-ha… Netko bi trebao reći pobornicima teorije zavjera i posebno obavijestiti Ivu Jakovljevića iz Novog lista. Čitajući gluposti na Internetu pomislio sam da smo u krizi zato što nas ta porodica pljačka.🙂
    3. U vezi željeznica, od osamostaljenja pljačkaške vlade potpuno su je uništile i to na tri načina: a) neprivatiziranjem, b) favoriziranjem cesta (jer se na tome dalo više ukrasti) i c) zbog b) odlagalo se veće popravljanje, održavanje i svake vrste reformi. U ovom članku možete vidjeti usporedbe potrošnje na željeznice vs. budalaština na koje trošimo: http://nedjeljnikomentar.wordpress.com/2011/01/18/drzavni-prpacun-rh-za-2011-godinu/
    4. Super fotke. Trebao bih i sam početi prikupljati nešto za svoj osobni nostalgični album…

    • Simun napisao:

      Zapazio sam nedavno jedan tekst Jakovljevića o tome kako nam je “bilo bolje u Jugoslaviji”, stvarno žalosno što taj piše. A koga zanima više o rafineriji u Rijeci može se izguglati par PDF-ova u kojima je i ovaj podatak o Rothschildima. Kaspijska nafta, bečki kapital, hrvatski glavni inženjer i radnici. Ljudi nekako misle da je ova naša globalizacija prva, ali prije I svjetskog rata svijet je bio vrlo integriran, samo nije bilo interneta.

      Što se tiče željeznica, slažem se da su zapostavljene ali ja se zalažem za potpunu privatizaciju istih. To je inače još jedna od onih stvari gdje “svi znaju” da su željeznice “strateške” i država samo treba njima bolje upravljati. Nemoguće! Niti kompromisna rješenja gdje se dopušta nekakva konkurencija, ili prodaju samo neke firme iz koncerna, ili država zadrži vlasništvo nad infrastrukturom, nisu dobra rješenja. Jedino rješenje koje je stvarno rješenje je prodati svu firzičku infrastrukturu, pa nek privatnici onda vide što će i kako voziti po njoj.

      • Nedjeljni Komentar napisao:

        Slažem se i ja za željeznice, jedino što sam želio reći je da je prednost davana debeljenju managementa, šlampavom poslovanju i stvaranju socijalističkog raja za radnike, a nauštrb održavanja i uspješnijeg poslovanja.

      • nix napisao:

        Vrlo površno. Nijemci su krenuli sa privatizacijom DB-a pa su kad su shvatili da se sigurnost zbog profita stavlja na kocku brzo su promijenili smjer

        • vedran napisao:

          neznam što ste komentirali ali moram malo digresiju
          a tko su njemci?
          ne možete reći njemci i misliti da su svi pripadnici tog naroda ili građani te zemlje napravili kolektivno nešto i onda kolektivno shvatili pa su kolektivno odustali.
          ti postupci su posljedica pojedinaca a ne čitavog naroda, a na ovaj način ispada da svi njemci imaju koristi od jednog ili štete od drugog a to zasigurno nije istina.

          često se taj kolektivistički nacionalni duh koristi u svrhu privatnog bogaćenja, ajoš češće u dokazivanju nečega što je očito neistina, ali kad se složi na krivoj premisi zvuči istinito jer se ne uočava pogreška kod premise.

          da ne kompliciramo sa njemcima imamo dovoljno kompliciranu situaciju kod nas. recimo ja koji radim u privatnoj firmi i dajem 50% prihoda državi bih bio sretan da država smanji porezno optrećenje i otpusti 100.000 ljudi iz javnih firmi ili obavi privatizaciju. no pero koji radi u HŽ-u to ne bi. itd.itd…primjera je bezbroj.
          i sad bi netko mogao uzeti mene i reći svi hrvati bi voljeli smanjenje poreznog opterećenja, ali to nije istina, ima onih koji žive od toga i oni ne bi htjeli…nadam se da razumijete logičku pogrešku.

          dakle općenito u analizi postupaka krenite od interesa pojedinaca (bilo političara, bilo dioničara, bilo radnika, bilo koga). uočit ćete kad stvarima date ime i prezime da su prilično drukčije.

  3. kboyaobir napisao:

    Ne zaboravimo Zagrebačku mljekaru, koja je počela raditi 1912. Iz te mljekare kasnije su nastali i Dukat i Vindija npr. Krasne fotke na Dukatovom sajtu.

  4. vedran napisao:

    najbolji članak koji sam do sada pročitao. eyeopener za mnoge nadam se.
    čestitam

  5. Kruno napisao:

    Svaka čast na članku Šimune!

  6. Mario napisao:

    Odličan post (kao uostalom i cijeli blog🙂

    > Ciglana u Bunjanima nedaleko Ivanić-Grada.
    > Godinu izgradnje ne znam, sudeći po ukrasima sigurno je predratna.

    Je, ciglana je pred-predratna. Prvi put se pisano spominje 1904.godine. Izgradili su je doseljeni Česi, braća Franjo i Ivan Pantlik. Godine 1908. ciglana ima i “kružnu peć” za proizvodnju opeka.
    (izvor podataka knjiga: “Po dragom kraju Križ i okolica”, Kajkavsko spravišće i Časopis Kaj, Zagreb, 1984.)

    Zanimljivo je da iako ciglana godinama više ne radi, njezina prastara cigla, s utisnutim inicijalima “BP”, je u lokalnom kraju izuzetno tražena u svrhu izrade roštilja, peka, krušnih peći i sl.

    • Simun napisao:

      Hvala na informaciji! Ja sam to fotografirao kad bih iz auta vidio nešto uz cestu, pa stao i okinuo. Zato ne znam više detalja i baš mi je drago što ste ovo nadopunili.

  7. Jadranko Brkic napisao:

    Bravo Simune, post je fantastican. Ovo bi trebalo napraviti u jedan mali dokumentarac, da i kolektivistima upadne u oci. Za pocetak, sta mislis na via Skype videoconference intervju/diskusiju na ovu temu? Nakon toga bi smo mogli razvijati ovu ideju dalje sa liberalnom inteligencijom na regionalnoj blogosferi…

    Jedan mali dodatak: mislim da je zeljeznica imala daleko najveci znacaj za razvoj industrijalizacije ne samo u Hrvatskoj vec u cijelom regionu, razlozi su naravno ocigledni. U Bosni je to bio Otto von Steinbeiss (mozda se neki stariji mogu sjetiti naslova Štambajz/Штамбајз na vagonima vlakova) koji je rasirenom mrezom pruga izvozio drvo iz Bosne, naravno sa lokalnom radnom snagom (masinovodje, drvosjece, itd…). Kao i Hrvatska, centralna Bosna je nacickana ostacima firmi koje imaju Austrougarske korjene, a sve su bile povezane zeljeznicom.

    Evo neke interesantne informacije o izgradnji i umrezenosti pruga u Dalmaciji i Bosni (pogledajte mape), sto dovodi do pitanja sta su to komunisti uopce izgradili? http://members.a1.net/elob/ada/dalmatia.htm Cak su i nove uskotracne lokomotive (76cm) dobili od zapadnih saveznika nakon II. Svjetskog rata, vidljive ovdje u fantasticnim slikama (lokalnog divljeg zapada) koje je zabiljezio je Amerikanac Charlie Lewis 1965 godine. http://www.penmorfa.com/JZ/steinbeis2.html Istina, komunisti su neke od tih pruga u sastavu JZ/ЈЖ modernizirali, a mnoge su do sredine sedamdesetih samo ukinuli.

  8. ajzakn napisao:

    Odličan post!

    Ali nemojte baš pasti u istu zabludu kao komunisti (da ništa prije njih nije valjalo) pa reći da taj period nije ništa valjao. Ja dolazim iz sjeverozapada BiH i tu prije ’45. zaista nije bilo NIKAKVE industrije. A i evo podaci za hidroelektrane u BiH…samo su 2 napravljene poslije 90ih a sve ostale izmedju ’45. i ’90. od kojih su neke (pogotovo Jajce 1 i 2 i rama) zaista fascinante za to doba.

    • Kruno napisao:

      Napravljen je i Đerdap… sa posljednjom parom pokradenom iz penzionog fonda. Od tada pa nadalje djeca se brinu za svoje starce kroz fond “međugeneracijske solidarnosti” jer su ovima novci pokradeni pa su silom prilike postali teret svojoj djeci. Danas to nekima ispada sasvim normalno.
      Spomenute hidroelektrane ne bi bile ništa manje fascinantne da su izgrađene nečijom privatnom investicijom, dapače vjerojatno bi bile i bolje, a penzioneri bi i dalje imali svoju penziju.

  9. Siniša napisao:

    Ljudi, glavu gore bit će bolje!

    Vlada je najavila uvođenje fiskalnih blagajni direktno povezanih sa poreznom upravom. To je potez koji smo čekali godinama i koji će dovesti do svekolikog oporavka gospodarstva i biti snažan poticaj jačanju gospodarskih aktivnosti u RH. Kako? Pa puniji proračun znači novi investicijski ciklus, više poticaja strateškim granama gospodarstva, stimulativniju socijalnu politiku… da ne nabrajam dalje. A vesele pčelice marljivo će zujati od cvijeta do cvijeta na našoj prekrasnoj suncem okupanoj livadi.

    Ok, a sad reality check. Ovaj potez uništit će i ono malo kržljavih biljčica u domaćoj ekonomiji koji su zahvaljujući djelomičnom skrivanju prihoda uspjevale kako-tako preživjeti. Ali nema više. Ostat će samo državne firme i javna uprava.

    • vedran napisao:

      bez brige bit će subvencije za one koji nemogu ovako.

      osim toga gledaj to i ovako, porezna uprava imat će infrastrukturu do svake zabiti u lijepoj našoj (iako vjerujem da će onaj što prodaje ledenu karlovačku na jednoj skrovitoj plaži na Visu po 25kn ipak izbjeći ugradnju blagajne), te kao idući korak možemo očekivati da imamo P-net (Porezna telekomunikacije d.o.o.), novog igrača na tržištu širokopojasnog interneta.
      ako gospodin Linić ovo čita, predlažem da koriste optiku za povezivanje sa centralom pa da ubijemo i tu muhu jednim udarcem.

    • reakcionar napisao:

      Današnji podnevni dnevnik HRTa bio je potpuno genijalan.
      Prva i udarna vijest bila je o tome kako Slavko Linić kaže da će iduće godine gospodarstvo procvjetati, na što voditeljica odgovara da imaju dva primjera koji to i potvrđuju:
      1. neka firma u Osijeku kojoj je EU poklonila milijun eura
      2. neka firma u Lici kojoj država subvencionira plaće za radnike.

      • Nedjeljni Komentar napisao:

        Već se osjećam bolje. Možda bih trebao kupiti dionice u ponedjeljak, koje točno nema veze, jer će sve biti bolje! Linić predviđa rast od 1%, HNB nikakav, a ja već šest mjeseci za 2012. očekujem nikakav ili negativan. Vrijeme je da se opametim i počnem slušati vladu.

        • vedran napisao:

          griješiš s pristupom. pretpostavljaš efikasno vrednovane dionice pa da će na njihovu vrijednost utjecati rast/pad ukupnog bdp-a. što ako su dionice potcijenjene 100% i u cijenu je uračunat pad bdp-a od 10%, 20% onda pad od 1% znači rast vrijednosti.
          u trenutku kada se ekonomija i oporavi i krene rast, možda će dionice od sadašnjih cijene aprecirati 50%?

          općenito ne treba sve dionice trpati u isti koš, neke će pad bdp-a udariti više, a neke možda manje, možda neke i profitiraju od loše ekonomske situacije (npr. izvoznici u slučaju deprecijacije kune i sl.)

          uglavnom mislim da pogrešno rezoniraš i generaliziraš krivo.

  10. Siniša napisao:

    Avaj, ljudi evo jedan dobar link. Toplo ga i od sveg srca preporučam:

    http://pescanik.net/2012/01/sta-da-se-radi/

    Vuk Perišić

    Izvrsno. Two thumbs up!!!

  11. ajzakn napisao:

    Evo nešto o industriji u ex-yu😀

  12. Igor Draskovic napisao:

    Odličan post o industrijalizaciji u Hrvata!

  13. mclynx napisao:

    Ovo je predivno! Ne znam kad sam zadnje pročitao nešto sa takvim užitkom kao ovaj post. Svaka čast!

  14. Pike napisao:

    Povjesničar Rudolf Horvat je 1927. napisao “Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj”, tiskano tek 1994. u izdanju AGM-a (ima je po zagrebačkim knjižnicama). Dio o industriji ima nešto manje od 200njak strana skoro pa taksativno navedeno što je sve i kada otvarano. Ima svega, paromlini, prerade mesa, šećera, ribe, duhana, kave, onda pekare, vinarije, pivovare, tiskare, tvornice slatkiša, kvasca, octa, žestice, papira; kožna, drvna, kemijska, željezna, tekstilna, keramička industrija, tvornice cigle, cementa, električnih strojeva, gramofonskih ploča; električne centrale, rudarstvo,…

    Velik dio današnje industrije kod nas je nastao u 19. i početkom 20.st. što i nije čudno jer je to vrhunac liberalizma (i početak njegovog pada), nije slučajno to razdoblje u Europi nazvano Belle Epoque, a u Americi Gilded Age. Istovremeno to je i naš problem (dijelom i općenito europski), neke stare stvari se na silu odrzavaju na životu (subvencijama i protekcionizmom), a samim tim to nije plodno područje da bi ovdje nastale nove stvari.

    Pamučna industrija Duga Resa, Saponija Osijek, Podravka, Dukat, Badel, Chromos, Pliva, 3. Maj, Uljanik, Zagrebačka pivovara, Karlovačka pivovara, Tvornice duhana Rovinj i Zagreb, Franck, Dukat, Varteks, Brodosplit, Borovo, Kandit Osijek, Kraš, Zvečevo, Maraska, Gredelj, Gavrilović, Koestlin, Pik Vrbovec, Koncar, DTR, Zvijezda ulje, Čakovečki mlinovi, Jamnica, Đuro Đaković, Pekare Klara, … sve je to osnivano prije 2. svjetskog rata.

  15. dandy napisao:

    Odličan vrlo edukativan post!

  16. strasilo napisao:

    Pre pre dobar post (a čak sam čitao u zadnje vrijeme…)

    Btw.
    http://www.lolaribar.hr/upoznajte_nas.asp

  17. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

  18. Povratni ping: Maštrukov socijalistički Končar i Antonov 225 | Kapitalac

  19. Povratni ping: Mate Kapović je u pravu | Nekompetentna reakcija

  20. Povratni ping: Neoliberalni kapitalizam – Babaroga moderne ljevičarske elite | Tko je John Galt?

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s