Zašto Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne goni Apple?

Svojevremeno sam napisao post Ukinimo AZTN. Zatim sam poslao e-mail na njihovu adresu sa linkom na taj post, zatražio da se ukinu i pitao ih kad to najranije mogu napraviti. Nisu mi ništa odgovorili, iz čega sam zadovoljno zaključio da su me poslušali i ukinuli se u potpunosti, te nije ostao nitko da odgovori na mail.

Moj je zaključak bio preuranjen, jer dotična agencija još uvijek postoji i još uvijek radi štetu. Nedavno su osudili desetak malih firmi zbog dogovaranja cijena uredskog materijala. Spajalice, fascikle i ostale potrepštine možete kupiti bilo gdje, lako ih je uvesti iz vana i upravo je smiješno sugerirati da bilo koji broj firmi može stvoriti stabilan kartel koji će utjecati na tržišne cijene.

U prošlom postu sam usput spomenuo Apple i to me podsjetilo na ovu našu agenciju. Naime, postavlja se pitanje: zašto AZTN ne osudi Apple?

Recimo, iako proda manji dio svih pametnih telefona, jedino Apple zarađuje na njima. Nekadašnji div Nokia praktički ne zarađuje na hardveru. Samsung, kojeg je Koreja mukotrpno stvarala, ima profitne stope usporedive sa kvartovskom pekarom. No ima jedno tržište na kojem Apple strši još više, toliko da imamo čist slučaj za djelovanje organa vlasti. Tržište “pločastih računala” ili “tableta”.

Iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja:

Vladajući položaj

Članak 12.

(1) Pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako:

1. nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili

2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na:

tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje,i/ili

– financijsku snagu, i/ili

– prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili

– povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili

– pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili

– sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i/ili

– sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.

(2) U smislu ovoga Zakona poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto može biti u vladajućem položaju.

Zlouporabe vladajućeg položaja

Članak 13.

Zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito:

1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta

Dvije činjenice koje će olakšati osudu Applea:

1) Apple je stvorio tržište tableta i već nekoliko godina ima udjele koji su bliže 80% nego 40%

2) Apple ima odlične marže na iPadima. Po informacijama na internetu (iSuppli), najjeftinija verzija tableta iPad2 u dijelovima i sastavljanju košta Apple $330. Ja sam ju platio 3.850 kn, što je oko $660, duplo više. Čak i kad oduzmemo PDV i ostale troškove Appleu ostane marža koja je neusporediva sa bilo kojim drugim proizvođačem, posebno kad se uzme u obzir da najveći konkurent (Amazon) mora prodavati svoje “pločaste kompjutere” uz gubitak da bi ih uopće prodao.

Dakle, potpuno je očito da Apple ima dominirajući udio na domaćem tržištu. Isto tako je očito da ga iskorištava naplaćujući previsoke cijene. S nestrpljenjem očekujem osudu i administrativnu odluku da Apple do izlaska iPada 3 mora uskladiti svoje cijene sa svojim troškovima.

Ponavljam, ukinimo AZTN. Ta agencija, ustrojena po uzoru na svoje pandane u EU, ima nevjerojatno velike ovlasti. Djeluje po zakonu koji je općenit i nedorečen (što je to “pravedna cijena” iz gornjeg citata?) što joj daje diskrecijsko pravo odlučivanja o životu i smrti tvrtki. Tržište je dovoljno dobar regulator. Koja je pravedna veličina tvrtki, kakve trebaju biti njihove marže i međusobni dogovori, trebaju presuđivati kupci a ne državni organ.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

17 odgovora na Zašto Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne goni Apple?

  1. Kruno napisao:

    Sve do jednog kriterija su fuzzy vrijednosti. Ništa nije skalirano, a samim time podložno sudu. U ovakvoj formi poduzetnik može završiti u zatvoru i sa 1 HRK ostvarenog prometa.🙂
    Još jedna stvar, osuđuje se tržišni udjel i snaga. To je u koliziji s patentnim sustavom kojem je upravo smisao da se osigura 100% tržišta za nešto što se želi prodati. Sve u svemu jako loše.

  2. Kruno napisao:

    Naravno, ja sam protiv patentnog sustava.

  3. Siniša napisao:

    Smisao ovakvih zakona je da se mogu selektivno primijeniti za “stisnuti” nekoga ako treba.

    Recimo da političar A iz stranke B ne voli poduzetnika C. Onda on iskoristi neki članak D iz zakona E, koji se naravno može kojekako tumačiti. “Desi se” da ga sudac F (inače postavljen od stranke B) protumači baš kako treba i osudi poduzetnika C plaćanjem kazne G. To je recept.

  4. vedran napisao:

    ne samo da AZTN ne proganja Apple…totalni kuršlus
    http://besplatno.com.hr/kindle-hrvatska-kindle-u-hrvatskoj-uvoz/

  5. Siniša napisao:

    Inače američki patentni zakon je zanimljiv i po slijedećem: iako možete patentirati bilo kakav poslovni proces, ne možete patentirati pravni proces.

    Drugim riječima, pravnici nisu dozvolili da im se nekakvi patenti podpliću pod nogama u njihovom vlastitom dvorištu, a drugima može.🙂

    Naravno, to je zato što patenti stimuliraju inovacije u poslovanju, a u pravnim procesima bi doveli do problema🙂

    • vedran napisao:

      da, vidiš zanimljivo, patenti iako su po meni besmisleni u smislu zaštite misli, ideja, informacija koje bi trebale biti slobodne… zapravo donose inovativnost. recimo nikad ne bismo imali toliko nijansi sive da nema patenata.

      • Siniša napisao:

        Ma naravno da patenti ne potiču inovativnost. To je čista državna rasprodaja monopola.

        Inače, još je zanimljiviji termin “intelektualno vlasništvo” koji u sebi uključuje različite stvari poput patenata, copyrighta i trade markova koji nemaju nikakve međusobne veze. Ali pravnici forsiraju taj termin i on se “primio”.

        Slično kao i termin neoliberalizam, koji je glup da ne može biti gluplji, ali ga ljudi uredno koriste.

  6. mclynx napisao:

    Kako misliš previsoke cijene a konkurenti: posluju sa gubitkom??😛

    Ostali proizvođači se žale upravo suprotno: da u tom slučaju (nekima iznenađujuće, jer su mislili da je njihova “strategija” sasvim suprotna od ovoga) ne mogu cijenom konkurirati Apple-u, da je njima “nemoguće” proizvosti usporedivi tablet koji bi koštao jednako a da imaju pozitivnu profitnu maržu tj. Apple svoju poziciju iskorištava kako bi cijenu držao za konkurente “preniskom” umjesto ovoga što kažeš: previsoka!😀

    Slično stanje je i kod utrabook-ova. MacBook Air nitko još ne može svrgnuti sa trona u svojoj “kategoriji”: zbog NISKE cijene! Ostali proizvođači ne mogu napraviti “sličan” utraprijenosnik koji ne bi koštao bar malo više, a ozbirom na snagu Apple brenda oni taj svoj “skoro pa slični ali skuplji” ne bi prodali u bitno više od 0 primjeraka pa su u startu nesposobni za izlazak na tržite tj. rade neke kompromisne uređaje. A ovo je kategorija za one: koji traže najbolje i ne prihvaćaju kompromise!, pa je za ove proizvođače to malo nezgodna pozicija, tj. ne konkuriraju zapravo u toj kategoriji nego opet sebi stvaraju neku vlastitu uvjetno rečeno “srodnu kategoriju” koja je vjerojatno totalno bezvezna kategorija (još puno manja, tu neće puno toga prodati i zaraditi).

    Intel predvodi onu svoju “utrabook alijansu”, smišljajući vrlo “invetivne” načine koji bi se mogli od ovakvih agencija i okarakterizirati kao “neprirodna suradnja dobavljača/kupaca”, “dogovaranje cijena” i sl., koja uskoro zaista možda urodi nekim plodom, ali već dugo vremena pokušavaju i nisu uspjeli: jer Apple na oba tržišta na kojemu ima dominantan položaj (tableti, i ona mala niša specifičnih utraprijenosnika) taj položaj iskorištava upravo u držanju za konkurentne: premale cijene!

    Navodno iPhone ima zapravo sličnu strategiju (gledajući dugoročno) kakva je za iPad i MacBook Air ali zbog drugačijeg i u startu puno većeg tržišta i puno drugačijim pejsažom konkurenata ta je strategija “sporija”/rastegnuta pa za sada iPhone privremeno ima “veliku cijenu” (obzirom na slične konkurentske proizvode) i manji udio na tržištu od početka, ali koji bi mogao postepeno čak i rasti (priča o kornjači i zecu…) kojega će jedna od “finalnih faza” početi izgledati ovako kao za ova dva proizvoda: cijene koje će upravo zbog toga što su “preniske” (obzirom na karakteristike proizvoda) biti veliki problem konkurentima.

    To ne znači da će iPhone u odnosu na danas relativno “biti jeftiniji”, nego obzirom na to što će tada nuditi korisnicima, biti će jeftiniji od onoga što bi napravili konkurenti da pokušaju bez puno kompromisa konkurirati po mogućnostima (koje korisnici žele/trebaju!!) u svim aspektima tj. to je strategija koja će Apple dovesti tamo gdje on sebe vidi: u proizvodnji najboljih uređaja. Proizvoditi će tada neupitno i najbolji tablet, i najbolji pametni telefon (a što su međusobno povezane kategorije, isti korisnici će na kraju imati i jedan i drugi), i dalje valjda držati svoj položaj kao najbolji u glazbenim sviračima (iPod, jer i to se opet sve nadovezuje na ovo novo), možda će uskoro proizvoditi i najbolji “TV” (integrirani set, uređaj, “IPTV pretplata” itd. sve u paketu), a evo i na zalasku PC ere prijelazni uređaj iz “PC ere” u “post-PC eru” u obliku MacBook Air-a već ima na vrhu… To je jednostavno “misija” koju si je postavo i koju bi sudeći po do sada napravljenim prvim koracima mogao dobro ispuniti: proizvoditi ono najbolje od “potrošačke elektronike post-PC ere”!

    Na taj način vjerojatno nitko niti neće (na neko vrijeme, dok Apple-u uspijeva držati tu razinu “izvrsnosti”) praviti “usporedive” uređaje jer će im to biti nemoguće (tko će ih kupiti ako su skuplji a nekog “slabijeg” brenda?) nego će raditi uređaje za “druge tržišne segmente” a kojih naravno da ima na pretek. Naime “niša” uređaja koji slove za “najbolje” naravno da po definiciji ne može biti baš prevelika, jer ipak si nikada neće “svi” moći priuštiti “najbolje”, ma kako proizvođač toga najboljega bio “vrhunski” da cijena ne izgleda baš astronomska, ali čim je cca. dva puta veća od nekih “nižeg tržišnog segmenta proizvoda” naravno da će mnogi racionalno izabrati te duplo jeftinije stvari ako za one skuplje nemaju novaca a te jeftinije/slabije budu koliko-toliko ispunjavale njihove potrebe.

    • Simun napisao:

      @mclynx

      Ostali proizvođači se žale upravo suprotno: da u tom slučaju (nekima iznenađujuće, jer su mislili da je njihova “strategija” sasvim suprotna od ovoga) ne mogu cijenom konkurirati Apple-u, da je njima “nemoguće” proizvosti usporedivi tablet koji bi koštao jednako a da imaju pozitivnu profitnu maržu tj. Apple svoju poziciju iskorištava kako bi cijenu držao za konkurente “preniskom” umjesto ovoga što kažeš: previsoka!

      Heh, ali zakon je mislio i na to. Apple svoju dominantnu poziciju iskorištava na način da “ucijeni” proizvođače komponenti na razne načine, recimo, tako da im ponudi da će otkupiti cijelu proizvodnju idućih 12 mjeseci za cijenu X. Nitko drugi nije toliko velik i bogat da može ulaziti u takve dilove i dobiti tako niske cijene. Srećom, zakon je mislio na sve pa je i takvo ponašanje prekršaj:

      Pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako: (…) ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na: (…) financijsku snagu

      Samsung bi se trebao obratiti AZTN zbog toga što Apple tako jeftino kupuje dijelove. Stvar bi bila samo zanimljivija s obzirom na to da Samsung i prodaje dijelove Appleu. To su ti kapitalisti, prodati će ti uže s kojim ćeš ih objesiti.

      • mclynx napisao:

        Haha, kako je to zabavno!! Sad bi prema logici takvih agencija Samsung kao jedan od glavnih dobavljača trebao tužiti samog sebe što pristaje na takve ugovore!😀

        A to bi pravno i bilo sasvim izvedivo, Samsungova podružnica za proizvodnju potrošačke elekronike bi tužila poluvodičku podružnicu što na takav način surađuje sa njihovom konkurentnom, čak bi ih mogli tužiti i za “duševne boli” jer ipak “sestrinska firma” (tu ima i nekih emocija…) da tako surađaje s njihovim najvećim “neprijateljem”… baš zabavno!😀

        Srećom, Samsung će uskoro biti riješen tih shizofrenih briga, naime tek dio kompetetivne prednosti Apple Inc. na troškovnoj strani je cijena komponenti, sve veći dio postaje “efikasnost dizajnom” (sam izbor komponenti po sebi, način na koje su upotrijebljene), a s time povezano i proizvodna efikasnost u sastavljanju, tu naravno i ekonomijom obujma, ali prije svega tim DIZAJNOM, za čega je zaslužan Vitez Jonathan!😉 koji i je genij po tome što zaista duboko shvaća da je dizajn prije svega ono “ne-vizualno”, kako se lijepo kaže “dizajn nije ono kako nešto izgleda nego kako nešto radi”, u smislu ne samo konačnog proizvoda, nego i PROCESA proizvodnje, on se trudi istovremeno “dizajnirati” način na koji će se nešto izraditi i način na koji izrađeni dio funkcionirati, a u kontekstu cijelog proizvoda kao kompletenog “artefakta” umjetničke vrijednosti a prije svega uporabne, koje se na kraju svode na isto u toj njegovoj školi “funkcionalizma” koju inače slijedi možda i na jednom višem nivou nego sam Dieter Rams kao jedan od njegovih uzora/”učitelja”. Normalno je da učenik nadmaši učitelja!😉

        Nadam se samo da “nekakav AZTN” neće narediti Apple-u da “proda” svoje ključne ljude konkurentima radi uspostavljanja nekakve ravnoteže?!😛, a osim toga Apple radi odlučne korake ka daljnoj diverzifikaciji dobavljača, usko surađuje sa japanskim dobavljačima na koje će se postepeno možda i u potpunosti prebaciti jer oni daju znakove da bi mogli postati još efikasniji od Samsunga!

        Jer puno je tu ljudi koji bi se mogli proglasiti “nedopuštenom prednosti”. Naime sam Tim Cook kao CEO je navodno “operacijski genij” (ono linearno programiranje, simpleks, i te fore s kojima ako se sjećate su na faksu mnoge vas vjerojatno “gnjavili” i nije se činilo tako realnim ali očito da može biti, on je tu vrhunski stručnjak, on je zaslužan za svu to efikasnost oko dobave dijelova/proizvodnje i sl.), a (Sir) Jonathan Ive je “dizajnerski genij”, “duhovni partner Steva Jobsa” i sl., prekjučer i od Kraljice proglašen vitezom (valjda i ona kuži tko su joj “posebni podanici” :D), onaj Scott Forstall što radi softver je odavno prozvan tamo u frimi “malim Jobsom” jer s njim dijeli neke “karakterne osobine” (ali navodno je to “na ispravan način” baš kao Jobs, da nije samo iz hira tako “neugodan” prema ljudima, nego jednostavno je sam “jako jako nabrijan” za taj posao/izvrsnost, i od svojih podređenih samo traži tu jednako veliku predanost radu, rezultate itd.).

        A kažu, nisu to samo njih trojica, i ostali rukovodeći i oni niže rangirani su svaki na svoj način “posebni” a zapravo dijele tu zajedničku “korporativnu kulturu” koju je Steve kroz zadnjih 10-ak godina intenzivno razvijajo i koja je možda i njegovo najveće nasljeđe koje je ostavio kompaniji, da su ti ljudi postali “nepobjedivi tim”, jer svi znaju što rade, kako rade, koje su im vrijednosti, slažu se oko toga, i daju sve od sebe, motivirani su za stvarati proizvode na koje će biti ponosni. Makar mogli im i kidnapirati ključne ljude, bilo što, ali nikakav AZTN ne može kompaniji oduzeti tu “kulturu” koja je stvorena.

        Marže su nagrada za zasluženi uspjeh. To bi konačno svi trebali shvatiti.

        • Simun napisao:

          Marže su nagrada za zasluženi uspjeh. To bi konačno svi trebali shvatiti.

          Upravo tako. Ako je tržište slobodno, onda nema tendenciju prema monopolima, oligopolima, kartelima i slično, nego tendenciju da ispunjava želje kupaca. A ako to dovede do koncentracije u nekom polju, ili čak neka firma prevlada, kao trenutno Apple, to može trajati samo dok ona ispunjava spomenute želje kupaca. Čim to prestane biti slučaj ili netko to počne raditi bolje ili jeftinije, doviđenja. Nokia je nekad imala udjele kao Apple danas, pa se to vrlo brzo okrenulo. Poanta je da veličina ili tržišni udio sami po sebi ne znače ništa ako je natjecanje slobodno.

      • mclynx napisao:

        P.S.

        A do daljnjega za velik dio proizvodnje (a u nekom kontekstu i dugoročno unatoč tome što je nekada cijena “niža nego konkurentni mogu ostvariti”) zapravo Apple osim snažne troškovne efikasnosti ima i ozbiljnu prodajnu efikasnost zbog npr. i “snage brenda” (može držati “određenu cijenu” na račun “nematerijalnih” vrijednosti koje su sadržane ne samo u dizajnu proizvoda, funkcionalnom i estetskom, nego čak i u povjerenju korisnika u kvalitetu/brend i mnoge druge stvari ovisno o tržištu: negdje se njegovi proizvodi gledaju i kao “prestiž”/”luksuz” itd., ovisno o vrijednostima na pojedinom tržištu, kojima se uvijek može i treba optimalno prilagoditi, iako npr. u Apple-u ne vole da se njihove proizvode gleda čisto kao nekakav “luksuz”, oni dugoročno sebe vide i jasno je po ovom razvoju kroz iPad/MacBook Air, kao proizvođača zaista i objektivno “visokovrijednih proizvoda” kao nešto mrvicu drugačije od banalno “luksuznih”, ali to je ovisno o kupovnoj moći i sustavu vrijednosti pojedinog tržišta kako će u nekom trenutku doživljavati određeni proizvod, i taj doživljaj može evoluirati s vremenom).

        A tu su i neke druge “prodajne” efikasnosti tipa distribucijska, naime maloprodajna mreža koju Apple gradi eliminira mnoge troškove, provizije preprodavačima itd.

        A najveće od svega, centar oko kojega je Apple izgrađen, je softver. Najveći dio vrijednosti i razlikovnosti u odnosu na druge njihovim proizvodima daje zapravo softver, koji je dizajniran na dugoročno promišljen način da svakim danom donosi sve veću relativnu vrijednost unutar tada aktualne generacije proizvoda, a poznato je da su fiskni troškovi softvera “mali”, tj. obujmom prodaje se tu otključava ogromna vrijednost.

        Nadalje, na to se sa strane korisnika nadovezuju mnogi i isprepleteni zanimljivi efekti koji spontano rezultiraju u konačnici određenim konačnim “lock-in” efektom za korisnike koji će povećavati šansu da će postojeći korisnici biti lojalni iz iteracije u iteraciju nekog proizvoda, te još horizontalno da će širiti paletu proizvoda koju koriste od istog proizvođača (onaj koji neko vrijeme koristi iPhone, početi će koristiti i iPad itd., sve povezano lijepo preko iClouda…). Zamislite samo kada nakon nekoliko godina skupite veliku kolekciju “aplikacija”, njih lako na novi uređaj samo re-instalirate sa iClouda, dok bi prelazak na sasvim drugu platformu značio potrebu ponovne kupnje svih željenih aplikacija, koje bi se donekle i razlikovale ne samo po korisničkom sučelju nego i mogućnostima itd.

        Zbog svega ovoga ako nastavi ovim pametnim putem Apple mora imati velike marže, i kada kao iPad bude i za iPhone ostalima bude problem “konkurirati njegovoj jeftinoći”, Apple će i na toj nazovimo je “maloj cijeni” zarađivati “velike marže!”!😉

  7. Tomislav napisao:

    Samo zato sto si _ti_ platio $600 ne znaci da je marza 90%. Ova cijena od $330 dolara u proizvodnji je za model koji je kostao oko $500 na americkom trzist pa je marza cisto porez na ne-Amerikance + marketing i R&D + marza resellera. Sumnjam da puno zaradjuju na prodaji uedjaja.
    Pa Samsung ima bolje mobitele od iPhonea za manju cijenu! Razlika je u tome sto Samsung, LG, Sony i ostali nemaju iTunes sa kojeg bi cuclali 30% od svake prodaje pa im se ne isplati raditi kvalitetne tablete na kojima ce gubiti novce a koje ne mogu napraviti jeftinije od Applea jer svi korite iste dijelove i iste tvornice.

    Sto se trzista tice, njega treba stititi sve dok cijeli svijet nije zatvoreni free market sistem. Dakle zauvijek. Zar se zbilja ne sjecate raznih grdih monopola iz prosleg stoljeca? Jedan od razloga zasto imate Apple igracke danas je drzavna zastita trzista, tj. razbijanje telekom divova koji nikome nisu dozvolili ulaz u trziste. Istina, drzava je stvorila taj monopol, ali samo zao sto je drzava tada bila u poziciji da to napravi – golemi kapital za inicijalnu investiciju. Danas imamo korporacije sa jednakom kolicinom kapitala i samo marginalno manje moci koje cak ni u teoriji ne rade za javno dobro. Standardizacija, zastita okolisa, garancije, sve su to stvari koje drzava mora gurati inace ce skroz nestati jer nisu u interesu korporacija i poduzetnika.

    Daleko od toga da su zakoni koji to pokusavaju suzbiti dobri. Ni blizu.

  8. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s