Inflacija je uvijek oporezivanje

Club Von Neumann donosi grafički primjer hiperinflacije u Srbiji 1993. Dnevne novine su 26.12.1993 koštale 4 milijarde dinara, a samo četiri dana kasnije 40 milijardi dinara.

Googlajući sam našao da smo u Hrvatskoj 1993 imali nešto blaži rast cijena koji ipak zaslužuje titulu “hiper”: te godine bio je cca 1500%. Vjerojatno to dobrim dijelom objašnjava zašto ljudi još uvijek štede u devizama. Sjećaju se što je bilo s domaćom valutom prije 18 godina.

Pretraga mi je izbacila i par radova domaćih ekonomista koji teoretiziraju o tome da nije samo štampanje novca bilo uzrok inflacije, nego da ima tu i drugih faktora, recimo, da deprecijacija tečaja nije posljedica nego uzrok inflacije. Nisam čitao detalje… što se mene tiče, nema nikakve sumnje da je inflacija isključivo državno maslo. U određenim uvjetima cijene mogu porasti i bez intervencije, ali neprestani i visoki rast može proizvesti samo država povećavajući količinu novca u opticaju. U trenutku kada država odlučuje stabilizirati količinu novca (listopad 1993), prestaje i rast cijena.

Preciznije, pada na vrlo nizak nivo. Ne prestaje u potpunosti, na što nas podsjeća činjenica da se kovanice manjih apoena sve manje koriste. One od 1 i 2 lipe nisam dugo uopće vidio. Najvjerojatnije ih nema zato jer im je vrijednost toliko smanjena da nisu više potrebne u transakcijama. Međutim, može biti i jedan drugi razlog. Kovanica od jedne lipe sadrži 0,7 grama aluminija. točno 1.429 takve idu u kilogram aluminija, što znači da država nudi taj metal po cijeni od 14,29 kn za kilogram. Svjetska pak tržišna cijena oscilira. Trenutno je kilogram na spot tržištu oko $2,1 što je po trenutnom tečaju HRK/USD oko 11,50 kn. U travnju 2006 dolar je bio oko 6 kn, a aluminij preko $2,5, što znači da je tada metal u kovanicama od jedne lipe vrijedio više nego njihova nominalna vrijednost i isplatilo ih se prodavati u staro željezo.

Inflacija to ne radi samo kod nas. Američka lipa, penny, proizveden 1982 ima i danas nominalnu vrijednost $0,01 ali bakar u njemu vrijedi duplo više, $0,02. S druge strane, ako ste 1982 zakopali u vrt papirnate dolare izgubili ste do 2011 58% njihove vrijednosti. Ne zato jer su istrunuli, nego zato jer su naštampani novi.

Poanta? Imam dvije, i jedno pitanje. Prvo, ako već štedite u državnom novcu, stavite u madrac kovanice od bakra ili aluminija. Neće biti udobno spavati, ali možda sačuvate dio vrijednosti novca, makar, nema ni tu garancije🙂. Druga, ozbiljna poanta je da čak i mala ciljana inflacija od 1-3% godišnje, što je cilj današnjih središnjih banaka, predstavlja kroz nekoliko desetljeća ozbiljno smanjenje vrijednosti novca. Jest da kroz male korake, ali nešto je jako pogrešno u samoj ideji da je to u redu.

A pitanje na koje ne znam odgovor je zašto jednoznamenkasta inflacija, pa čak možda i do 10-15%, ne izaziva neke veće proteste? Je li to zato jer ljudi ne znaju odakle dolazi, pa ju smatraju nekom vrstom elementarne nepogode, ili znaju ali svjesno pristaju na tu vrstu oporezivanja?

Zadnji put viđene 2006?

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

15 odgovora na Inflacija je uvijek oporezivanje

  1. Yuur napisao:

    “Je li to zato jer ljudi ne znaju odakle dolazi, pa ju smatraju nekom vrstom elementarne nepogode, ili znaju ali svjesno pristaju na tu vrstu oporezivanja?”

    Moje mišljenje je da se radi o ekonomskom folkloru. Ako cijeli život promatraš neki proces, toliko se navikneš na njega da ukazivanje na njegovo postojanje budi osjećaj čuđenja i zbunjenosti. Dinar je nestabilan, štedi se u markama, i to je to – što uopće očekivati više od života.

    • Simun napisao:

      A marka je stabilna u odnosu na dinar, ali u apsolutnom smislu – inflatorna.

      Ono što me zbunjuje nije to što papirnati novac prihvaćaju ljudi koji moraju (jer ga je država propisala kao legal tender), nego i oni koji ne moraju. Recimo, Crna Gora je komotno mogla umjesto eura uvesti zlato.

  2. Pike napisao:

    Sjećam se da sam nedavno gledao neku studiju o jakoj korelaciji cijena hrane i revolucija. I svježi primjer… ako pogledaš cijene poljoprivrednih commoditiesa ovo proljeće, arapsko proljeće nije iznenađenje.
    No vjerojatno je točno da za niže inflacije javnost ne smatra odgovornim državu. Uvijek se to da zamaskirat i optužit, pohlepne kapitaliste, špekulante, prekupce, babe s placa… A intelektualnih kurvi koje će potvrđivat te budalaštine vlasti fala bogu ne manjka. Pa stalno nas uvjeravaju da je 2-3% inflacije zdravo…

    • Simun napisao:

      Mislim da sam tako nešto čitao i za francusku revoluciju, ali to mi je nekako uvijek bilo prejednostavno objašnjenje.

      • Tomislav napisao:

        Da, tocnije bi bilo reci da se ljudi pocnu buniti na nagle promjene. Stari primjer sa zabom u loncu vijedi i danas. Ljudi trpe svakakve gluposti i uglavnom odbijaju promjene.

  3. Nedjeljni Komentar napisao:

    Dobar članak.
    Ukratko, mislim da je odgovor da ljudi nemaju pojma kako novac nastaje, a ne samo obični ljudi nego i oni iz struke (koji naravno nisu stručni, ili su pak sociopati i lažljivci, recimo naši ministri financija).
    Drugo, čini se da je i ljudima koji shvaćaju da se “tiska” isto tako svejedno, jer znaju da tko god je na vlasti tiskat će, tako da barem 2-3% ne gine, a ako vlada zapadne u nevolje, onda i vise🙂.
    A niti jedna stranka (od postojećih) neće se odreći pogodnosti tiskanja.

  4. slobodailinista napisao:

    H-alter je 2009, u prijevodu Karmen Lončarek, objavio knjigu “Whatever Happened to Penny Candy?” Richarda J. Mayburyja.
    Knjiga na plastičan i pitak način objašnjava što je inflacija i kako nastaje.
    http://www.h-alter.org/vijesti/trg-burze/burza-ideja/ma-sto-bilo-s-lizalicom

  5. Povratni ping: Riješimo krizu tiskanjem novca, a o svemu neka odlučuje CK SKH « Nedjeljni Komentar

  6. kboyaobir napisao:

    o inflaciji je lijepo i za djecu pisao Irwin Schiff.
    http://constitution.org/tax/us-ic/schiff/moltz.pdf
    To je porez.

  7. josip napisao:

    Moje privatno misljenje je da razlog zasto ljudima ne smeta niska stopa inflacije lezi u psiholoskoj cinjenici da se takva inflacija ne osjeti u granicama ljudskog sjecanja…cime se stjece dojam da su cijene stabilne.
    Glede teze da je inflacija porez, to je potpuno tocno….i to porez na stednju.
    E sada, dali je to uredu?….zapravo i jeste. Vi libertarijanci sami kazete da su svi odgovorni za svoju sudbinu i svoje postupke, pa onda…pravo budi onome tko stedi pa bio on ili nebio svjestan da je rijec o “kvarljivoj” robi. Pravi “poduzetnici” ne da stede, nego se zaduzuju, pa inflaciju koriste u svoju korist.

  8. reakcionar napisao:

    Malo starog humora o inflaciji. Za one kojima se ne da gledati sve, govor na 2:50 je ključan.

  9. Povratni ping: Monetarne maštarije, njihove i naše | Usporedbe

  10. Povratni ping: Uskoro će nestati kovanice od kune? | Usporedbe

  11. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s