Dežulović vs Monderman vs tržište

Komentator “ja” je niže dao link gdje se spominje Hans Monderman što me podsjetilo na ovu odličnu kolumnu Borisa Dežulovića. Preporučam cijelu (dosta dobra obrana anarhokapitalizma, od zadnjeg autora od kojeg bih to očekivao) a ovdje citiram samo dio koji se odnosi na ceste:

Prije sedam godina stanoviti Hans Monderman iznio je vlastima nizozemskoga gradića Drachtena prilično radikalnu zamisao: da s gradskih ulica uklone sve semafore i prometne znakove, te ukinu sve zabrane i ograničenja. Ideja je, kažem, bila radikalna, ali ne i potpuno sumanuta: potpuno sumanuta bila je odluka gradskih vijećnika, koji su nakon prezentacije oduševljeno prihvatili njegov plan.

Nevjerojatni su bili rezultati i statistički pokazatelji, pokazavši da je saobraćaj u gradiću Drachtenu od ukidanja prometne signalizacije i regulacije, otkako se, dakle, vozači sami dogovaraju, postao dramatično protočniji i sigurniji: prije 2003. godišnje je u centru grada bilo prosječno osam prometnih nesreća, dok se od uvođenja Zajedničkog prostora godišnje bilježi u prosjeku nula nesreća.

Također:

Javit će se, jasno, na ovoj mojoj prezentaciji skeptici koji će reći da Hrvati, uz dužno poštovanje, ipak nisu Nizozemci, i da bi prepuštanjem regulacije dogovoru i solidarnosti samih vozača saobraćaj u Hrvatskoj postao upravo dramatično protočniji samo zato što bi već nakon mjesec dana dvije trećine vozača bilo isključeno iz prometa. Što vatrenim, što hladnim oružjem.

Monderman je prilično uvjerljivo pokazao, ne teoretski nego izvedenim projektima, da ceste bez semafora, i uopće bez ikakvih znakova pa čak i bez nogostupa, usporavaju promet i time povećavaju sigurnost. Mislim da je Dežulović u krivu kad kaže da to kod nas ne bi išlo. Na neki način već ide: razne naše loše sporedne kvartovske ulice su Monderman ali u sirotinjskoj (nenamjernoj) varijanti. Nemaju nogostupa jer za njih nema novaca ili nema mjesta, nemaju uvijek signalizaciju, itd. Na stranu sad što to nije tako planski nego slučajno, ali činjenica je da ljudi zbog toga ne potežu ni vatreno ni hladno oružje.

A nema ni puno nesreća… većina ih se dogodi na širokim, dobro označenim cestama na kojima se vozi 80+ (recimo u ZG Slavonska ili av. Dubrovnik). Jednostavno, ako napravite dobru cestu, mamite ljude da brzo voze. To se zna već par desetljeća. Prilikom rekonstrukcije kvartova u SAD-u ljudi su znali tražit inženjere da ne šire i ne ravnaju ceste. Ovi inicijalno nisu slušali ali s vremenom su loša iskustva sa dobrim cestama potaknula pravu malu revoluciju u planiranju (New Urbanism) gdje se namjerno smanjuje broj voznih traka, one se sužuju, uz trake se stavljaju parkirališna mjesta (ljudi sporije voze kad se boje da bi im netko mogao izletit sa strane). Fascinantna tema zapravo.

No koliko god ta rješenja bila zanimljiva iz inženjerske perspektive, i dalje se radi o centralnom planiranju. Mondermanovo rješenje nije tržišno rješenje. On je uvjerio vlast i onda je vlast sprovela plan. Pješaci možda ne vole dijeliti cestu s autima (i obratno) ali nemaju izbora. Ukidanje pravila i oznaka je dovelo do smanjenja broja nesreća i to je jako pohvalno, ali nepostojanje prometnih pravila nije automatski tržište. Problem je u tome što vlasnička prava nisu riješena. Cesta je, naime, ostala državna. To nije sitnica, to je ključna stvar. Da bi se resursi mogli alocirati efikasno, moraju biti privatni. (Pritom je za efikasnost više-manje svejedno čiji, kao što je objasnio Ronald Coase.)

Ne znam kako bi tržište riješilo problem Drachtena, ali nekako sumnjam da bi stvar bila tako kaotična. S Mondermanovim neoznačenim cestama i dalje postoji opasnost da će pijani vozač pokupiti pješake, a i za to se sigurno može naći rješenje.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

13 odgovora na Dežulović vs Monderman vs tržište

  1. Berislav Lopac napisao:

    Ne znam kako su to riješili Nizozemci, ali uklanjanje semafora ne predstavlja anarhiju, odnosno nepostojanje pravila. Svatko tko je položio vozački ispit zna (ili bi morao znati) da u prometu postoji hijerarhija znakova: ako na nekom križanju postoje semafori, promet se ravna po njima; ako semafora nema ili ne rade (primjerice kad nestane struje) prednost prolaza određena je znakovima, a ako nema ni njih, postoji pravilo desne strane koje vrijedi uvijek, bez obzira postoje li semafori ili znakovi.

    Stoga ovo da sporedne ceste danas predstavljaju uspješan primjer anarhije ne stoji, jer su pravila savršeno jasna; dapače, ako dođe do nesreće puno je lakše utvrditi krivca prema položaju vozila, nego kod semafora, za koje nam trebaju svjedoci koje je svjetlo bilo u trenutku sudara na kojoj strani.

    Uglavnom, činjenica je da je najsigurnije raskrće ono bez semafora, ali i bez višestrukih spajanja cesta (ne znam kako se to stručno zove) — zato danas i vidimo sve više uvođenja kružnih tokova, koji su se pokazali kao najsigurniji (bar kad je riječ o jednotračnim cestama; višetračni kružni tokovi, poput novozagrebačkog Rotora i pariškog Place de l’Étoile, druga su priča).

    • Simun napisao:

      Dobro, nije totalna anarhija kod nas, ali mislim da nije ni u Nizozemskoj, imaju i oni valjda pravilo desne ruke.

      Pala mi je na pamet još jedna stvar: što ako je smanjenje broja nezgoda ponajviše rezultat smanjivanja brzine? U tom slučaju su mogli i ostaviti sve znakove, samo po uzoru na nas postaviti one tzv. “Mount Everest” uspornike di moraš stat i penjat se u prvoj.

    • Kruno napisao:

      Pravilo desne strane ne vrijedi uvijek, vezano uz to da li postoje semafori i znakovi ili ne.
      Ovaj znak to dokazuje http://www.kpr.hr/online_ispit/Foto/znak6.gif

    • Nedjeljni Komentar napisao:

      Berislav ima contrarian style, to je okay🙂
      U tom stilu evo i mog argumenta – čini mi se da nemaju sve zemlje ista pravila. Npr. kad se radi o kružnim tokovima, negdje prednost imaju oni koji kruže, a negdje oni koji ulaze u kružni tok. U EU iz granica, nije nezamislivo da čovjek može prijeći staru državnu granicu i nakon 2-3 km naći se u stranom selu bez znakova i nesvjesno izazvati nesreću. No to je samo teoretski primjer – pretpostavljam da se dobro sjećam da u nekim zemljama pravila nisu ista.
      Drugo, Dežulović kaže “te ukinu sve zabrane i ograničenja”, dakle ne samo znakovi. Ne znam da li to znači da se može parkirati nasred ceste, ali možda je odgovor da (bez ograničenja ljudi koji tu žive bi ti odmah isjekli gume :-)). Ili, u civiliziranoj varijanti, pozvali bi vučnu službu koja bi odvukla takav auto i ti bi morao platiti trošak (prekršaj bi bio ometanje posjeda, za parkiranje ispred nečijih vrata).
      Treće, o par tisuća kuna više i tko bi ih izdao kad ne bi bilo države. Moglo bi se raditi i o 20 kila ribe više. Ili 10 unci srebra. Bilo bi nam puno bolje bez kuna i eura.

      Članak govori o krajnjem liberalizmu (anarhizmu, koji je i za mene malo previše) za bolji novinarski efekt, no kad bismo takvom anarhizmu dodali uloge države kako ih definira američki ustav, to bi bilo dovoljno države po mom ukusu.
      Čak i u anarhiji, ljudi bi formirali lokalne zakone i imali lokalne šerife. Lokalna tiranija bila bi manje moguća kad bi građani mogli biti naoružani i kad bi plaćali šerifa i pomoćnike. Ne znam da li bi 5 ili 10 policajaca s puškama mogli terorizirati cijeli manji grad u kojem 500 stanovnika ima puške.

      Usput, pala mi je na pamet Dubrovačka republika – nisu li oni imali outsourcing ugovor o obrani s Mlecima? Morat ću pročitati koliko je to koštalo (kao % BDP-a ako ima takvih podataka)

  2. Berislav Lopac napisao:

    Eh da, a što se tiče Dežulovićevog teksta, reći ću samo jedno: vrlo brzo, država bi se vratila. Možda kao totalitarna monarhija (zašto bi “kabadahije tetoviranih potiljaka” služile “građanima” kad njima mogu vladati?), ili kao hrpa gradova (ili vjerojatnije kvartova) država, ili kao vojna hunta (bilo da netko organizira vojsku, ili da se jednostavno neka susjedna zemlja okoristi situacijom). Sve smo to prošli, i znamo kakvi su bili rezultati. Historia magistra vitae est.

    Ukratko, osobno sam liberal, ali smatram da država ima značajnu ulogu. Naravno da njena uloga nije idealna, ali idealno ne postoji; svatko može zabrljati svoj posao, pa tako i država, ali to ne znači da njena uloga nije vrlo bitna. Pitanje je samo kako država treba biti ustrojena, a to je vrlo kompleksno pitanje koje se ne može i ne smije sagledavati samo s jedne pozicije.

    • Simun napisao:

      Dežulovićevi tekstovi su toliko puni ironije i sarkazma da se meni teško odlučiti je li on nepostojanje države ovdje branio ili napadao🙂. Zbog zadnje rečenice (“samo bi nam ostalo svaki mjesec nekoliko tisuća kuna više”) ipak sam uzeo da je branio. A brani malo tko, pa je i taj članak vrijedan.

      Kod nas se politički izbor svodi između paleo-ljevice i neo-ljevice. Dijelom je to zato jer ljudi nisu niti upoznati sa alternativama, odnosno obrazloženjima alternativa. Meni je ovdje cilj proširiti malo svjest o alternativnim, tržišnim rješenjima.

      Nije mi cilj zagovarati potpuno ukidanje države, ali čak i da jest, smatram da bi taj nekakav “argument iz ekstrema” bio jednostavno pogrešan. Ako ja kažem da treba privatizirati HŽ, onda nije protuargument “pa možemo tako i policiju pa di smo onda? Imamo kabadahije”.

  3. Berislav Lopac napisao:

    Pa da, upravo ta zadnja rečenica i pokazuje apsurdnost situacije: kakvih “nekoliko tisuća kuna više” ako nema države da izdaje iste te kune? (A da ne pokrećemo ponovo diskusiju o prirodi novca…😉 )

    Upravo ovaj tvoj stav pokazuje osnovni problem o većini odluka koje ljudi donose kad biraju: nije dovoljno gledati samo jedan aspekt, treba biti svjestan svih efekata neke odluke. Ukidanje države imalo bi neupitno dobrih efekata, ali imalo bi i puno loših; kao uostalom i svaka politička odluka koja utječe na veliki broj ljudi.

  4. vmiljenko napisao:

    Tko imalo čita časopise o autima bilo koje vrste (ne mora biti EVO) zna da debela većina vozača nije pristalica usporavanja prometa. Ti se pretpostavljam voziš samo tramvajem ili bicikliraš. Pošto si vidim anarholiberal, težiš surovom tržištu i zgrtanju love po pravilu jačega kad i ako (ne vjerujem u to jer mi se čini da ćeš uvijek ostati samo na pukom teoretiziranju iza tipkovnice) zaradiš dovoljno da si priuštiš pošteni vozački auto (zna se koji su to, recimo imaju oznake M, S, RS, AMG, BRABUS i sl) baš me zanima hoćeš li onda težiti usporavanju prometa i zabrani gradnje avenija po kojima se vozi “svemirskom” brzinom od smiješnih 80 km/h.

  5. vmiljenko napisao:

    Moram te pohvaliti zbog vrlo diplomatičnog i tolerantnog komentiranja komentara. Mislim jedino da više ovamo neću zalaziti jer sam shvatio da time samo dajem značaj nečemu/nekome koji to uopće ne zaslužuje. A štaš, učimo dok smo živi.

  6. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s