Efekti kontrole cijena kredita

Hrvatski komitet za centralno planiranje količine novca je od početka ovog tjedna smanjio maksimalno dopuštenu kamatnu stopu:

To znači da će, slijedom današnje odluke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. […] najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto.

Prije ovog smanjenja, maksimalna kamatna stopa za fizičke osobe je tri i pol godine bila 14 posto. Ta se uglavnom mogla vidjeti na “minusima”, ali i neki drugi krediti su bili tu negdje.

Na prvi pogled smanjenje može biti samo dobro, ali s obzirom na to da se radi o kontroli cijena, efekti moraju biti kao i kod drugih takvih kontrola: nestašice onih kredita koji su skuplji od ograničenja.

Što znači skuplji? Ljudi će uglavnom reći da banci i 10% mora biti više nego dovoljno da zaradi. Možda, ali treba uzeti u obzir rizik. Banka nikada ne može znati rizik na razini pojedinca, samo na razini skupine. Na primjer, ako banka iz dosadašnjeg iskustva zna da joj u nekoj skupini klijenata 10% kredita godišnje neće biti vraćeno, kolika kamatna stopa mora biti da bi se upustila u posao s tom skupinom? Recimo da želi povrat od 8%, što znači da na kraju godine želi na uloženih 100 dobiti natrag 108. Ako zna da će 10% morati otpisati, zna da može očekivati povrat glavnice u iznosu od 90. Do 108 fali 18. To znači da oni koji vraćaju kredite ne mogu plaćati kamatu od 8%, nego od 18/90 = 20%. Tek tako visoka stopa omogućuje banci povrat od 8%. Ako zakonski ograničimo kamatnu stopu na 12%, onda nitko u toj skupini neće dobiti kredit jer, ponavljam, banke ne znaju rizičnost pojedinaca, nego samo grupa. Primjetite i to da već relativno mala stopa nevraćenih kredita u skupini traži relativno visoku kamatnu stopu.

Potvrdu da ograničenje kamate ima efekte možemo vidjeti u tome što je relativno teško dobiti minus (nisu dovoljni prometi po računu, potrebno je biti zaposlen i dobiti nekoliko plaća), još je teže dobiti kreditnu karticu, a i limiti na karticama su mali (jedna, dvije plaće). Još jedan očiti efekt je taj što prohibicija visokih kamata potiče crno tržište kredita iz oglasnika.

Iako većina vrlo rizičnih kredita vjerojatno spada u potrošačke, ne možemo isključiti mogućnost da ograničenje visine kamatne stope ima realan efekt i na poduzetništvo. Neki poduhvati su jako rizični pa nije rijedak slučaj da kreditori ili investori u takve “startupove” očekuju povrate i po 30% godišnje. Kako je komitet tu odredio limit od 22,5%, investitorima ostaje jedino opcija da uđu u suvlasništvo.

Ograničavanje “lihvarstva” nije naravno naša specifičnost. Ekstremni slučaj je islamsko bankarstvo gdje je kamata zabranjena pa sve ide preko suvlasništva (ako kupite stan, banka zapravo “s vama” kupi stan i onda ga vama renta a iznos rente je isti kao što bi bila rata kredita).

Ameri to pitanje reguliraju na nivou saveznih država (link), pa tako neke nemaju nikakva ograničenja, a neke imaju prilično restriktivna.

Europa također ima šarolike politike. U “Studiji ograničenja kamata u EU” (pdf) istraživači su pedantno obradili praksu u državama članicama. Na kraju su pokušali odgovoriti na deset hipoteza o ograničenjima kamatnih stopa (OKS). U dokumentu su podaci i obrazloženja, ovdje prenosim samo hipoteze i u zagradama (njihove) zaključke. Boldao sam bitne, ostale možete preskočiti:

  • OKS smanjuju pristup kreditima, posebno za posuđivače s niskim prihodima (uvjerljivo)
  • OKS dovode do smanjenja ukupno dodjeljenih potrošačkih kredita (nije vjerojatno)
  • Nepostojanje OKS dovodi do manjeg broja ponuđenih kreditnih proizvoda (uvjerljivo)
  • OKS dovode do kredita iz nebankovnih izvora, kao što je kašnjenje u plaćanju računa i režija (neodlučeno)
  • OKS dovode do značajnog crnog tržišta u posuđivanju). (nemamo podataka, neodlučeno)
  • Nepostojanje OKS dovodi do većeg stupnja prezaduženosti (nije vjerojatno)
  • Nepostojanje OKS ima posebno nepovoljne efekte na nivo prezaduženosti/bankrota u slučaju negativnih šokova (npr. recesija) (nemamo podataka, neodlučeno)
  • OKS dovode do toga da prosječni korisnik (i čak i više: niskorizični korisnik) dobiva jeftinije kredite (nemamo podataka, neodlučeno)
  • OKS dovode do viših naknada kako ponuđači pokušavaju kompenzirati niže kamatne prihode višim nekamatnim prihodima (uvjerljivo)
  • OKS predstavljaju barijeru integraciji tržišta kredita (neodlučeno)
  • OKS dovode do smanjene konkurencije na tržištu potrošačkih kredita (nije vjerojatno)
  • OKS dovode do konvergencije svih kamatnih stopa prema ograničenju (neodlučeno)

Nije to sad neka Biblija, ali čini se da ograničenja kamatnih stopa stvarno smanjuju dostupnost kredita sirotinji, kao što predviđa teorija. Druga stvar do koje su došli je da zbog ograničenja kamata – rastu naknade. I treća stvar, koju nisu uspjeli potvrditi jer im je falilo podataka ali koju mi u Hrvatskoj svakodnevno viđamo na autobusnim stanicama: ograničenja dovode do rasta crnog tržišta. Sirotinja je u svakom slučaju nagrabusila jer i na crnom tržištu plaća više cijene nego što bi zahtjevala njihova rizičnost, ilegalci naime moraju zaračunati premiju i zbog svog rizika, tj. mogućnosti da završe u zatvoru.

Ovaj potez HNB-a je, kao uostalom i svaki potez HNB-a, dočekan s odobravanjem. HNB, bruji raja, štiti nas male ljude od pohlepnih banaka. “Roha je car” kimaju glavom kumice na placevima, radnici u halama, kladioničari u kafićima. Ipak, kao i svaka druga državna intervencija, i ova će imati nuspojave različite od željenih.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

7 odgovora na Efekti kontrole cijena kredita

  1. Berislav Lopac napisao:

    Htio bih se osvrnuti na komentar o suvlasništvu u slučaju ulaganja u startupe. Kod nas je poduzetnicima-početnicima izuzetno teško dobiti kredit, osim ako imaju nekretninu koju mogu založiti. Ja se već duže vrijeme borim potaknuti drugačije oblike ulaganja, i općenito svijest da se isplati ulagati u tehnološke projekte u najranijoj fazi, no to je dosad bila birba s vjetrenjačama. Čak i ovi novi FGS-ovi, koji bi trebali raditi rizična ulaganja, imaju sasvim drugačiju politiku, koja je po meni neodrživa u našim uvjetima…

    • Simun napisao:

      Pratim vaš rad već duže vrijeme i sviđa mi se to što radite. Država teško može odigrati pozitivnu ulogu u poticanju poduzetništva, u kojem god obliku da se pojavi. Kad bi smanjila poreze učinila bi više nego sve “poticajne politike” zajedno.

  2. Berislav Lopac napisao:

    Zahvaljujem na pohvalama!
    Potpuno se slažem u ovom komentaru s porezima — i ne samo porezi, već sva davanja koje držav uzima “iz” i “na” plaće… Mislim da ovo sve govori.

  3. Povratni ping: Minus i Rus, ko Amer i plus | Usporedbe

  4. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s