Kako tržište rješava problem diskriminacije?

Statistike pokazuju da su neke skupine lošije plaćene od drugih. Na primjer:

Prema rezultatima istraživanja, prosječna bruto plaća žena u informatičkom sektoru u nas iznosi 10.236 kuna ili 13 posto manje od prosječne plaće muškaraca koja u bruto iznosu doseže 11.758 kuna.

Što onda izaziva komentare:

Izražena su ženska i muška zanimanja, a ženska su, naravno, u startu manje plaćena i unaprijed se vrijednosno podcjenjuju. (…) ističe Milidrag Šmit, koja veliku „zaslugu“ za diskriminaciju žena na tržištu rada pripisuje patrijarhalnom i zapuštenom hrvatskom društvu.

Implicitna ili eksplicitna (kako kad) je ideja da poslodavac profitira od diskriminiranja, a oni protiv kojih se diskriminira plaćaju troškove te diskriminacije (kroz manje plaće). Zaključak je da je to nešto što tržište samo ne može riješiti i potrebna je državna intervencija. Taj je argument naglavačke okrenuo ekonomist Gary Becker u svojoj disertaciji The Economics of Discrimination.

On kaže da diskriminacija zapravo košta one koji diskriminiraju (ili poslodavce ili krajnje potrošače). Naime, ako u nekoj firmi pripadnici diskriminirane skupine imaju značajno niže plaće od nediskriminiranih, a za istu količinu odrađenog posla, onda će se nekoj drugoj firmi koja ne diskriminira isplatiti uzeti isključivo te radnike. Ta će druga firma zatim zbog nižih troškova radne snage moći ponuditi svoje proizvode/usluge jeftinije od prve. Prva firma sada ima izbor: ili će i ona smanjiti cijenu finalnog proizvoda, ili će ostaviti višu cijenu i tako prebaciti trošak diskriminacije na potrošače. S obzirom na to da potrošači najčešće niti znaju niti ih je briga tko su zaposlenici firmi od kojih kupuju, firma će morati sniziti cijene. Nakon toga mora odlučiti: ili će smanjiti plaće i zadržati profitnu stopu, ili će ostaviti radnicima više plaće nego kod konkurencije i ostati bez profita. Odnosno, poslodavac-diskriminator može ili platiti trošak diskriminacije iz svog džepa, ili smanjivanjem plaća efektivno prestati diskriminirati.

Postoji, naravno, čitav niz razloga zašto u praksi ne dolazi uvijek do izjednačavanja plaća. Na primjer, tamo gdje je diskriminacija ozakonjena, tamo gdje nema mobilnosti radne snage, tamo gdje postoji samo jedan poslodavac ili tamo gdje se radi o rentnim prihodima, a ne prihodima zbog produktivnosti.

Logika je, ipak, besprijekorna: ako postoji slobodno tržište, ako se bez barijera mogu osnivati nove firme i ako radnici mogu prelaziti iz jedne u drugu, onda će konkurencija dovesti do toga da jednaki rad bude jednako plaćen, a tamo gdje to ne bude slučaj, razlika će biti odraz ukusa i preferenci i plaćati će ju iz svog džepa onaj koji diskriminira.

Ovaj unos je objavljen u svjetskom tisku. Bookmarkirajte stalnu vezu.

4 odgovora na Kako tržište rješava problem diskriminacije?

  1. josip napisao:

    Kada se kaze da su muske kolege bolje placene od zenskih kolega to moze znaciti dvije stvari. 1) zene su diskriminirane ali i 2) zene su losiji programeri od muskaraca. Cak i ako nema slobodnog trzista cilj svakog pojedinog poslodavca je da izvuce maksimum profita iz svojih radnika i njemu svakako nije u interesu jednako efikasnu skupinu placati vise od neke druge skupine koja radi isti posao za manji novac.

  2. Kruno napisao:

    Statistike su ćorave pa se na sličan način donose ćorave regulative. Kako je izračunata prosječna plaća te dvije skupine (muški-ženski)? Da li pripadnici obiju skupina rade isti broj radnih sati prema kojima su plaćeni? Da li u taj prosjek ulaze i primanja tijekom porodiljnog na kojem je, karikiram, svaka 5. žena zaposlena u IT sektoru? Aha! Možda je zbog toga bruto plaća manja tih 10-ak postotaka! Možda zapravo žene zarađuju više od muškaraca ali zbog manjih primanja tijekom porodiljnog taj prosjek pada ispod muškog!🙂
    Što zapravo žene žele postići guranjem pod nos ćoravih statistika i guranjem zakona o najmanje 40% žena zastupnica u Saboru (zašto pobogu to onda nije 50%)?

  3. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

  4. Povratni ping: Sloboda i diskriminacija | Tko je John Galt?

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s